SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Stari Slavonski običaji na Badnjak

PRIJE 3 GODINE
TEKST: Igor Safundžić

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Stari Slavonski običaji na Badnjak SB Online | Stari Slavonski običaji na Badnjak

PRIJE 3 GODINE
TEKST: Igor Safundžić

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

 Faljen Isus i Marija…! Kucilo se, macilo se, telilo se, ždribilo se, plodilo se, rodilo se… sve vam zdravo i čestito bilo, pilići pod plast, a kobo na hrast… pi pi pi pi piiii… Čestit Vam Badnjak, na Adama i Evu! I na dobro vam doš’o Božić, Isusovo porođenje… – tako bi kazivali mladi čestitari ‚nekoć u cik zore na Badnjak, prema običajima u većini slavonskih sela.

Badnjak u Slavoniji po starim običajima. Tko prvi dođe na Badnjak u kuću, bude počašćen. Sjedne na ‚šamlicu‘ bliže vrata i dok ga gazdarica posipa žitom, govori; telilo se, ždrijebilo, prosilo se, macilo… kotilo se i rodilo se i sve živo, zdravo i čestito vam bilo. Gazdarica bi odgovorila; dao Bog! Ako je to odrasli muškarac ili žena, počasti se rakijom ili vinom, a ako je to dječak, počasti se kobasicom. Domaćin je uvijek bio zadovoljan ako prvi bude muško. Na Badnjak su se na ranu misu nosile svjećice, božićna svijeća i tamjan umotan u peškirić da se blagoslove.

U većini su dvorišta gorile krušne peći. Žene su pekle kruh i božićnu pogaču u okrugloj tepsiji. Pogača je bila sva iskićena klasjem žita. Evo i sad, tolike godine poslije, još se sjećam tog mirisa krušne pogače što se širio dvorom moje bake… Otac i stric na snijegom zatrpanom dvorištu pekli su pečenke. Peklo bi se i po nekoliko pečenki na ražnju, na otvorenoj vatri. I smilo se samo gledati, jer – ipak je post. Mama bi izrezala  lepinju, koju smo smjeli jesti samo suhu, uz čašu jamničke kiselice…
U popodnevnim satima na Badnjak pripremalo se da sve bude spremno za Božić, žito se vezalo našom hrvatskom trobojnicom, u čašu stavile kukuruz i žito u koje se zabodu svjećice (crven, bijel, plav). Žitom i kukuruzom se napuni i veća posuda u koji se stavi svijeća. Pripremi se i kadionica s tamjanom i sveta voda.

Muškarci su namirivali stoku. I stoci mora bit lijep Božić, kazivali bi. Djeca su nosila i slagala što više drva u kuću jer se preko Božića nisu u kuću unosila. Stariji bi pripremili slamu koju su vezali u am. Nasadio krizban u postolje. Svi su se poslovi dovršili još za dana tako da se stigne okupati i u čistu odjeću obući.

 Kad zazvoni Zdravomarija, počinje večera. Gazda kuće odlazi po slamu, posveti svetom vodom svu marvu. Ulazeći u sobu sa slamom, pozdravlja: Faljen Isus i Marija, čestitam vam Badnjak, Adama i Evu i sveto slavno porođenje Isusovo! Ukućani bi odgovarali: Čestita ti duša kod Boga! Gazdarica bi svetom vodom posvetila slamu. Razveže se am i slama se malo raširi da svi ukućani mogu na nju kleknuti i izmoliti Očenaš, a na trpezu se stave u znaku križa dvije slamke koje se prekriju stolnjakom. Na sredinu se trpeze stavi pšenica sa svjećicama koje se upale, a upali se i velika svijeća u posudi za mrtve duše. Svi stanu oko trpeze i ponovno se izmole Očenaš. Gazda uzme peškirić i drži na njemu božićnu pogaču koju razrezuje, ali ne do kraja i govori: U ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga, Amen.

Drugu stranu prima jedan od članova obitelji također peškirićem. Lome pogaču na dva dijela i svaki poljubi svoj dio. Narežu se šnite kruha i počinje blagovanje.

 Odrasli bi nazdravili rakijom i jeli paradajz ili riblju čorbu, krumpir salatu, grah salatu, ribu, suhe rezance s orasima ili gibanicu. Na kraju se sladilo medom i raznovrsnim voćem. Kada se pojela čorba, svjećice se gase okretanjem i zabadanjem u čašu sa žitom i kukuruzom. Kada se završi večera i kad se na kraju pomoli, izvade se svjećice iz čaše i nabroji se koliko će na godinu biti kola kukuruza i metara žita: bit će onoliko koliko se na svjećice zalijepi zrna, ako Bog da. Sva hrana koja je bila na stolu treba se pojesti jer je bila posvećena, a mrvice sa stola su bacane u vatru. Poslije večere u kući bi zavladala radost. Djeca bi se valjala po slami. Uz pomoć odraslih kitili su krizban i pjevali svete božićne pjesme, kako bi se podsjetilo na sadržaj i melodiju i kako bi se pripremilo za ponoćku koja se s radošću slavila.






Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: