PRIJE 2 GODINE
TEKST: Igor Safundžić/tportal.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, piše tportal.
Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja.
"Iako mirovinski fondovi od početka svojeg poslovanja kontinuirano ostvaruju prinose (s izuzetkom trenutne situacije povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu, što predstavlja posljedicu širih gospodarskih trendova), uslijed promjena trendova na tržištu kapitala i radi daljnjeg osiguranja stabilnih i većih prinosa potrebne su izmjene zakona dodatnim proširenjem mogućnosti ulaganja, kao i liberaliziranjem postojećih mogućnosti ulaganja", piše u obrazloženju prijedloga izmjena zakona.
Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.
Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.
Kada je riječ o ograničenjima za mirovinske fondove kategorija A i B, uvodi se dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine te koji se promatra kao ‘alternativna klase imovine’ s kumulativnim limitom od 20 posto za fond kategorije A i 15 posto za fond kategorije B.
Fondovima kategorija A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se mirovinskim fondovima kategorije C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja.
Ubuduće se predviđa i povećanje najveće dozvoljene izloženosti jednom izdavatelju s dosadašnjih tri na pet posto neto vrijednosti imovine fonda.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
