Izabrana najljepša šarenica u Oprisavcima – slavila Gabrijela Matasović iz Velike Kopanice

U svečanoj dvorani u Oprisavcima, u nedjelju 5. listopada, održana je sedma po redu manifestacija "Šarenica", posvećena tradicionalnim narodnim torbama – simbolima ženskog umijeća, ali i identiteta. Organizatori, Udruga žena "Smiljak" i Općina Oprisavci, okupili su deset natjecateljica iz raznih krajeva Slavonije koje su ponosno nosile svoje šarenice – svaka s posebnom pričom, simbolikom i starinom.

Nakon što je prosudbena komisija pregledala sve prijavljene primjerke, za najljepšu šarenicu 2025. godine proglašena je ona Gabrijele Matasović iz Velike Kopanice, koja je nosila tradicijsku nošnju svojeg kraja, a šarenica kojom se predstavila naslijeđena je od šukunbake i stara je oko stotinu godina. U njoj je Gabrijela simbolično ponijela škare za rezidbu grožđa, čime je predstavila običaj odlaska u vinograd – kako se to nekoć radilo.

Titulu prve pratilje ponijela je Veronika Kava iz Šumeća, koja je nosila tkanu šarenicu s početka 20. stoljeća, izrađenu na starinskom tkalačkom stanu. Druga pratilja bila je Ivana Vukašinović iz Donjih Andrijevaca, koja je nosila dvije šarenice namijenjene Dušnom danu, prikazujući time specifičnu funkciju ovih torbi u raznim prigodama.

Posebna nagrada za očuvanje baštine

Posebno priznanje Udruge žena "Smiljak" dodijeljeno je Dunji Štivić iz Stupničkih Kuta, koja je nosila ulaganu šarenicu s gombama, staru oko 60 godina. Ova se torba tradicionalno koristila za posebne prilike poput misa i kirvaja, čime je dodatno obogatila kulturni prikaz manifestacije.

Bogata folklorna i glazbena ponuda

Program je bio upotpunjen i raznolikim kulturno-umjetničkim nastupima. Publiku su razveselili KUD-ovi iz Podvinja, Trnjana, Donjeg Vrbe, Kaniže i Brodskog Stupnika, a posebno veselje izazvale su nastupi najmlađih članova KUD-a "Zlatno Klasje" iz Oprisavaca i KUD-a "Ivan Filipović" iz Velike Kopanice.
Manifestacija je i ove godine pokazala koliko je važno čuvati i prenositi nematerijalnu kulturnu baštinu, ali i koliko su naši običaji, rukotvorine i narodno ruho još uvijek živo u srcima ljudi svih generacija.
Izvor: brodportal.hr / Uvana Imrešković Soldo