SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online
Oglas
Oglas

Četverostruki rast: Sve više umirovljenika u Brodsko-posavskoj županiji i dalje radi

6.10.2025. u 14:06
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Ilustracija, N1

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Četverostruki rast: Sve više umirovljenika u Brodsko-posavskoj županiji i dalje radi

6.10.2025. u 14:06
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Ilustracija, N1

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, početkom rujna ove godine u Hrvatskoj je bilo 37.900 umirovljenika koji uz mirovinu rade do polovice punog radnog vremena. Riječ je o korisnicima starosnih i prijevremenih starosnih mirovina, koji imaju pravo na dodatnu zaradu temeljem zakonskih propisa.

Od ukupnog broja radno angažiranih umirovljenika, 24.300 su muškarci, dok je 13.594 žena. Ovi podaci ukazuju na rastući trend produženog radnog angažmana starijih osoba, ponajprije zbog potrebe za dodatnim prihodom, ali i želje za ostankom u radnom okruženju.

Na području Brodsko-posavske županije trenutno je zaposleno 886 umirovljenika, među kojima je 628 muškaraca i 258 žena. Usporedimo li ovaj broj s podacima od prije pet godina, jasno je vidljiv značajan porast – broj radno aktivnih umirovljenika u županiji povećan je više nego četiri puta.

Usporedbe radi, u susjednoj Požeško-slavonskoj županiji trenutačno radi 356 umirovljenika, dok ih je u Virovitičko-podravskoj 383, a u Ličko-senjskoj svega 340.
Najveći broj radno angažiranih umirovljenika očekivano bilježi Grad Zagreb, s više od 10.000 takvih osoba. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 4.400, Primorsko-goranska sa 3.863 te Istarska s 3.158 radno aktivnih umirovljenika.

S druge strane, na dnu ljestvice su Virovitičko-podravska (383), Koprivničko-križevačka (541) i Bjelovarsko-bilogorska županija (596), koje bilježe najmanji broj radno aktivnih umirovljenika.

Ovi podaci potvrđuju sve izraženiji trend zapošljavanja umirovljenika, posebice u urbanijim i gospodarski razvijenijim sredinama, a upućuju i na sve veći interes starijih građana za produženje svoje radne aktivnosti nakon umirovljenja.


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Promijeni temu