ISTOSPOLNI RODITELJI: Kakvo je stanje u Hrvatskoj sa dopuštanjem usvajanja djece istospolnim parovima?

Prava LGBT osoba u Hrvatskoj trenutačno su raštrkana po nekoliko zakona i odluka najviših sudova. Zato sve bolje izgleda na papiru nego u praksi.

"Vidimo da onda moramo presudama, tužbama, različitim dakle situacijama zapravo dokazati da i u Hrvatskoj životni partneri imaju jednaka prava kao i bračni dugovi. Primjer je recimo da se životni partneri prijave da postanu posvojitelji i onda budu odbijeni zato što se ne sagledava cijeli zakonski okvir, nego se gleda samo određeni zakon", kaže Danijel Martinović, predsjednik Duginih obitelji.

Slovenija je posljednja u nizu europskih zemalja koja je sve to objedinila, pa sad u zakonu stoji da istospolni parovi imaju pravo na brak i roditeljstvo. U Hrvatskoj se na takav potez još čeka, pa je stvar u svoje ruke uzeo Ustavni sud.

Profesorica, dr. sc. Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu pojašnjava:

"Tu je problem da imate jednog tvrdoglavog zakonodavca jer i sam Ustavni sud je u svojoj odluci o udomljavanju iz 2020. zapravo upućuje jedan snažan prijekor Hrvatskom saboru i kaže mi bi mogli vas uputiti da izmijenite zakon, ali mi vidimo da vi namjerno, intencionalno diskriminirate životne partnere i vama se ne može vjerovati da ćete vi donijeti zakon koji je usklađen s Ustavom ove republike".

Nakon te odluke Ustavnog suda Ivo Šegota i Mladen Kožić, par koji je postao sinonim za borbu za pravo na roditeljstvo, konačno postaju udomitelji i praksa se mijenja. Prije nekoliko mjeseci i Visoki upravni sud odlučuje da se istospolnim partnerima mora omogućiti pristup postupku procedure prikladnosti za posvojenje.

"Nakon njih je još jedan par uspješno postao udomitelj van Zagreba. Isto tako znamo za dva različita para koja su trenutačno u procesu evaluacije za posvojiteljice. Tako da polako se ipak mijenja. Vidimo da isto sustav reagira tako da zapravo isto prihvaća i da sad više nema te neke diskriminacije koja mislim da je bila početno prisutna", naglašava Danijel Martinović.

Prostora za poboljšanje svakako ima. Prije svega na terminološkoj razini pogotovo nakon referenduma iz 2013. koji je naziv "brak" rezervirao za raznorodne parove.

"Ali i to naravno je nešto što nanosi zapravo povrede dostojanstvu životnih partnera i signalizira njihovo drugorazredno građanstvo i to je sigurno nešto što je neprihvatljivo u demokratskoj državi 21. stoljeća", kaže prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković.

Jedna od idućih pravnih borbi bit će ona za medicinski potpomognutu oplodnju istospolnih parova, a kroz nju bi pravo na roditeljstvo konačno mogle ostvariti i žene bez partnera.

(IZVOR: www.dnevnik.hr)