Ratari na rubu gubitka: za bilo kakvu zaradu treba nam više od 8 tona pšenice po hektaru

Unatoč povećanim zasijanim površinama i najavama roda pšenice iznad milijun tona, domaći ratari se suočavaju se s izazovnom godinom: rastući troškovi proizvodnje i niske otkupne cijene mogli bi mnoge dovesti na prag gubitka. Ovogodišnji prinos pšenice u Hrvatskoj procjenjuje se između 6,5 i 7 tona po hektaru, što uz trenutačne cijene i poticaje većinu proizvođača ostavlja na nuli ili u blagom minusu, upozorava Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.

Pšenica je ove jeseni zasijana na 159.000 hektara, što je gotovo 10 posto više nego lani, dok su ukupne površine pod žitaricama porasle za 4,5 posto. No, troškovi proizvodnje dosežu više od 1.300 eura po hektaru, prvenstveno zbog rasta cijena goriva i radne snage. – Da bi ostvarili zaradu, proizvođači bi trebali prinos veći od osam tona po hektaru, što nije realno očekivati – ističe Čondić Galiničić, podsjećajući da je lani s 145.000 hektara požeto 1,05 milijuna tona uz prosječni prinos od 6,7 t/ha.

Dodatni problem je višak pšenice na domaćem tržištu. Hrvatska već desetljeće proizvodi dvostruko više od vlastitih potreba, što dodatno pritišće otkupne cijene. Ni okruženje ne pomaže; susjedne zemlje također bilježe dobar urod, a na cijene utječe i uvozna pšenica te brašno. Iako je ukrajinski uvoz manji nego prethodnih godina, novim trgovinskim sporazumom u 2025. na EU tržište bez carine ulazi 1,3 milijuna tona, analitičari smatraju da to neće značajnije poljuljati cijene.

Agrarni analitičar Robert Jurišić poručuje da otkupna cijena neće pratiti rast troškova proizvodnje jer se pšenica trguje na burzama, gdje vrijede drugačiji zakoni. – Cijene su pale jer u svijetu ima dovoljno pšenice. Rusija raspolaže s više od 90 milijuna tona, Ukrajina s 22 milijuna. Dok domaći mlini ne moraju boriti za sirovinu, cijena će ostati niska – objašnjava Jurišić. Jedino rješenje vidi u jačanju prepoznatljivosti domaćeg proizvoda, poput austrijskog modela certificiranja brašna i tjestenine od hrvatske pšenice. – Potrošači moraju biti spremni platiti 10 do 30 centi više za domaći proizvod – zaključuje Jurišić, dodajući da ratari moraju pratiti tržišne trendove i preuzimati rizik poput privatnika, birajući pravi trenutak za prodaju.

Iz Vlade RH, kako ističe Čondić Galiničić, izravne intervencije na tržištu nisu moguće jer je Hrvatska dio zajedničkog tržišta EU.

izvor: agroklub.hr
foto: AI