Mladi Brođanin osvaja svijet slavonskom šljivovicom; 'zlatno doba rakije tek stiže!'

SLAVONSKI BROD - U mjesec dana na dva međunarodna natjecanja osvojio je vrh! Mladi Brođanin Josip Brajković, vlasnik sad već nadaleko poznate destilerije Bekrija, obasjao je svoj grad impresivnom paletom zlatnih i srebrnih medalja za najbolje rakije i destilate. U pozadini svega uspješna je poduzetnička priča mladog obiteljskog čovjeka koju vrijedi podržati i ispričati svijetu.

Kako je rođena 'Bekrija'?

Kada je 2018. godine planirao svoju svadbu, Josip Brajković suočio se s neočekivanim problemom: u Slavoniji, regiji poznatoj po rakiji, nije mogao pronaći ozbiljniju količinu kvalitetne rakije za svoje goste. Taj apsurd bio je početak priče koja će nekoliko godina kasnije postati destilerija Bekrija. - Krenuli smo od apsolutne nule: nismo imali ni lopatu, ni kantu, a niti zemlju, prisjeća se Josip. No, ljubav prema rakiji i želja da oživi obiteljsku tradiciju proizvodnje bila je jača od prepreka. Njegov djed, po kojem je dobio ime, imao je predivan vinograd u predjelu Marinci iznad Slavonskog Broda, koji je obitelj svojedobno prodala. Taj gubitak Josip nikada nije zaboravio.

Godine 2020. pronašao je 5000 kvadrata zapuštenog zemljišta u Brodskom Vinogorju, na kojem su nekada bili vinogradi. Tamo su ga dočekale stare, bolesne šljive bistrice, gotovo ugušene izdancima. Unatoč tome, te su šljive upravo te godine dale izniman urod. Josip je nabrzinu prikupio sve potrebne informacije i pobrao šljive, a prvu rakiju ispekao je kod prijatelja Igora Lulića u Srednjem Lipovcu, na starom bakrenom kotlu. - To je ispalo solidno i priča mi se svidjela, priča Josip. Iste je jeseni zasadio prvih 70 šljiva. Ljudi su ga pitali: što će ti 70 šljiva, dosta ti je 20, 25; tko će to održavati? Danas ima 700 stabala šljiva!

Od amatera do osvajača zlatnih medalja

Put od prvog kotla do ozbiljne destilerije nije bio instant uspjeh. Josip je 2023. godine nadogradio OPG, a 2024. dobio carinska odobrenja i sve potrebno da postane registrirani destiler. U međuvremenu je kupio manji stroj od 100 litara na kojem se učio, a potvrda da je na dobrom putu stigla je iste godine: svoju šljivovicu iz 2023., destiliranu na tom prvom stroju, poslao je na međunarodno natjecanje u Beograd i osvojio – zlato!

Destilerija je potom rasla, dokupili su još jedan komad zemlje, kupili stari šljivik, proširili podrum. Posebnu pažnju Josip posvećuje slavonskoj hrastovoj bačvi i starom drvu hrasta, jer ga upravo proces starenja i održavanja bačvi iznimno zanima. Uz šljivovicu, počeli su proizvoditi i rakije od kruške viljamovke, dunje i kajsije. Viljamovka je osvojila srebro, a kajsija i dunja zlato na jednom od također međunarodnih natjecanja.

Gin koji je osvojio svijet

Pravi preokret dogodio se 2024. godine, kada je gin bio na vrhuncu popularnosti. Odlučio je probati destilirati gin. Prve šarže bile su loše. Potaknule su Josipa na edukaciju. Kada je shvatio kako funkcionira koncept proizvodnje gina, sve je posložio i isplanirao. Uslijedila su natjecanja, prvo u Srbiji gdje je osvojio zlato, a zatim i nagradu na 'GinIstra' u Rovinju, u ogromnoj konkurenciji iz cijelog svijeta.

- To mi je bio, iskreno, ogroman šok, prisjeća se Josip, posebno nakon što je i na CroSpiritsu u Zagrebu njegov 'Bekrija London Dry Gin' drugu godinu zaredom osvojio zlatnu medalju! Dvostruko zlatni Magic Gin, kako su ga nazvali, vizualno je interesantan zbog prirodnih boja i šljokica od cvijeta tajlandskog graška. Iznimno je popularan za djevojačke zabave.

Bekrija, više od imena

Kada su tražili naziv za destileriju, Josip nije želio da to bude obiteljsko prezime, smatrajući to klišejem kod brojnih OPG-ova. - Mislim da brand sam po sebi mora pričati priču, objašnjava. Tako je nastala Bekrija, prema staroj šokačkoj veseljačkoj pjesmi 'Ja sam lola bekrija'. No, ima tu malo više razloga: po Josipovu mišljenju, rakija ima potpuno krivi brending.

- Još uvijek se kod nas rakija asocijacijom na pijanstvo i pijance, no, rakija može biti prvoklasno piće uz bok najboljim svjetskim vinima, kad se proizvede kako treba -  kaže Josip, napominjući i da etiketa ima moderni vizual, ali i korijene u tradiciji. Bekrija je zamišljena kao rakija koju piju veseljaci, hedonisti koji vole uživati u životu, stari boemi bekrije, koji vole kvalitetno piće, ali i veseli, noćni život, tamburaše, ples i društvo.

Tržište i poslovna filozofija

Josipu je od početka bilo važno da bazu kupaca stvori u Slavonskom Brodu i okolici. Danas se polako tržište širi, bilo je već narudžbi iz susjednih zemalja i iz Njemačke, a kupci su uglavnom poduzetnici koji žele premium destilat za poklone svojim partnerima.

Među prvima je Josipove proizvode prepoznao Tomislav Berić, vlasnik autoprijevozničke tvrtke iz općine Podrckravlje. – Ne samo njegove rakije i destilate, nego i Brajkovića kao mladog obiteljskog čovjeka i dobrog poduzetnika, odmah sam prepoznao kao vrijednog poslovnog partnera. Redovito naručujem njegove proizvode, koji su odlični, posebno kao brendirani poklon paketi za razne prigode koje možemo darivati drugim poslovnim partnerima, gostima iz inozemstva koji jako cijene domaća pića, ali i sami se pogostiti kad je prigoda – kaže Berić.

Brajković, međutim, ne želi da Bekrija bude svugdje. - Ne želim da Bekrija bude u svakom kafiću, niti da 'viri' među stotinama boca na policama trgovačkih centara. To je premium segment i ja biram gdje bih htio Bekriju vidjeti. To su najbolji hoteli, restorani, butici, ekskluzivni kafići. – pojasnio je Josip. Neke suradnje je odbio jer smatra da ne bi bile dobre za brand. Ne želim biti industrija, nikada neću ići s njom. Želimo imati limitirane, kvalitetne šarže – dodao je. Uz rakije, proizvodi i prirodni pekmez od šljiva, a kako se dio obitelji bavi i pčelarstvom, nastao je i prirodni bagremov med iz Bekrijinog šljivika, od njega pak i rakija medica.

Obiteljski posao i podrška zajednice

Destilerija je još uvijek u fazi obiteljskog posla. Josipu uskače sestra Marina, a i supruga Dora, koja je uz to i majka dvije kćerkice. Kada su berbe šljiva, dođu prijatelji, obitelji, mnogi pomažu, kaže Josip.

Što se tiče financiranja, sve su do sada radili vlastitim kapitalom. Nismo baš bili revni u kandidiranju na nacionalne i EU fondove, priznaje. No, ističe podršku Udruženja obrtnika Slavonskog Broda, koje je prepoznalo njihovu priču na samom startu. Nedavno se priključio klasteru turističke zajednice 'Slavonska košarica' kroz koji će plasirati dio proizvoda.

'Mladi su budućnost'

Josip s posebnim entuzijazmom govori o mladima. Volim raditi i pričati s mladim ljudima. Puno mi je lakše raditi i pričati s mlađima nego sa starijima jer su mladi dosta otvoreni i imaju jednu ogromnu dozu samopouzdanja koju sam i ja morao izgraditi kad sam odrastao. Ima puno interesa od mladih koji se žele vratiti iz Njemačke i otvoriti destilerije. Mislim da je tu veliki potencijal gdje se Slavonski Brod i ovaj dio mogu postaviti kao centar proizvodnje jako dobrih destilata. Mladi bolje prihvaćaju modernizaciju proizvodnje – kaže Josip.

'Zlatno doba rakije tek stiže'

Ja duboko vjerujem da zlatno doba rakije tek stiže. Suprotno uvriježenom mišljenju, jako puno žena pije kvalitetne rakije. Za gin ne moram ni pričati, ali imam puno prijateljica koje piju isključivo rakiju. Uopće se ne bojim za budućnost rakije i naših destilata jer mislim da ove mlade generacije koje stižu znaju to ocijeniti – ističe Brajković.

No, apostrofira i odgovornost:  Nakon konzumiranja 'Bekrije' nikako nemojte sjedati za volan i voziti! Zašto riskirati? Za 5 eura taksijem dođeš na bilo koji kraj grada – poručuje Josip!

Planovi za budućnost

Pred destilerijom Bekrija su ambiciozni planovi. - Htjeli bismo, ako uspijemo, u London, tamo je najveće svjetsko natjecanje destilata 'World Gin Awards', da vidimo gdje smo na kompletnoj svjetskoj sceni, kaže Josip. No, realan je: možda mi još nismo sad sami vrh svijeta, bilo bi smiješno i očekivati to za nekoliko godina, ali vidim ogroman potencijal.

Posebno ističe napredak u tehnologiji, obradu voća, fermentaciju i destilaciju rade bez greške. Jedino gdje još ima prostora za napredak je podrum, starenje rakije u bačvama, pravilnija kupaža i možda malo bolja kvaliteta u toj posljednjoj fazi – objašnjava. Tu ne isključuje stručnu pomoć. Ja sam priučeni ekspert, sve sam naučio sam, iz knjiga, interneta. Nemam ja sad ego da sam doktor za rakiju. Za taj finalni korak mislim da ćemo morati kontaktirati nekog tehnologa koji će nam pomoći da ga još usavršimo – ističe Josip Brajković.  

Za početak, zapratite destileriju Bekrija na društvenim mrežama: Facebook, Instagram, a svakako zavirite i u web shop.

Budite bekrija sa stilom!

(PROMO SADRŽAJ)
fotografije: I.V., D.S., M.B. i privatna arhiva ob. Brajković