SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Ako ste mislili da je samo zabranjeno brati visibabe, u krivu ste- pogledajte odluku Inspektorata

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jutarnji.hr/Jutarnji.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Ako ste mislili da je samo zabranjeno brati visibabe, u krivu ste- pogledajte odluku Inspektorata SB Online | Ako ste mislili da je samo zabranjeno brati visibabe, u krivu ste- pogledajte odluku Inspektorata

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jutarnji.hr/Jutarnji.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Želite li svoj stan ukrasiti proljetnim cvijećem, dobro pripazite koliko ćete ga ubrati. Državni inspektorat je, naime, na svojim službenim stranicama upozorio kako i za sakupljanje cvijeća za osobne potrebe postoje vrlo detaljni uvjeti.

Tako ljubitelji rezanog cvijeća mogu ubrati samo pet stručaka širine obuhvata palca i kažiprsta, odnosno do 2 kilograma stabljika s listovima i cvjetovima ili po kilogram cvjetova, kilogram listova i pola kilograma pupova.

Dozvoljeno je sakupiti I kilogram mahovine dnevno. Želite li proljetnice uzgojiti u svom vrtu, za to možete iskoristiti svega pet pojedinačnih lukovica, gomolja ili korijena.

Druga varijanta je sakupiti do pola kilograma sjemena. Sve to kako bi se spriječilo da biljka potpuno nestane s nekog staništa. "Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode.

Sakupljanje cijelih biljaka pak može utjecati na veličinu njihovih prirodnih populacija", upozorava Državni inspektorat.

Želite li cvijeće ubrati i kasnije prodati, kriteriji su još stroži – strogo je zabranjeno brati zaštićene vrste proljetnica, primjerice velecvjetni kukurijek, a za branje visibaba, ljubica, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva i održivog razvoja.

Tako, naime, pripisuje Zakon o zaštiti prirode kada se zavičajne divlje vrste žele prodavati. One koji se na njegove odredbe ogluše očekuju kazne od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, od 7.000 do 30.000 kuna za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000 do 40.000 kuna za fizičku osobu obrtnika.

(Izvor: Jutarnji.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: