Slavonski Brod među prvih devet gradova u RH koji su uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada

Prelog, Koprivnica, Osijek, Buzet, Mursko Središće, Slavonski Brod, Ludbreg, Krk i Križevci jedinih je devet gradova u Hrvatskoj koji su u prošloj godini uspjeli premašiti stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Ministarstva zaštite okoliša o odvojeno prikupljenog otpadu, odnosno Izvješće o komunalnom otpadu za 2023.
Dvostruko je to više gradova u odnosu na 2022. godinu u kojoj su ovaj cilj bila ispunila tek četiri grada – Prelog, Krk, Križevci i Osijek. Ipak, da se gradovi ubrzavaju i poboljšavaju svoje sustave pokazuje podatak da je, za razliku od 2022. u kojoj je stopu odvajanja otpada povećalo 90 gradova, prošle godine povećanje zabilježio 101 grad, a njih 14 za preko 10 posto. S druge strane, razdvajanje i odvojeno prikupljanje otpada još uvijek je nepoznat pojam u još 30-ak hrvatskih gradova koji još nisu dosegnuli niti stopu od 10 posto odvojeno prikupljenog otpada. Prosječna stopa odvojeno prikupljenog otpada na razini gradova stoga je tek 25,6 posto.
Na razini države, navodi se u izvješću Ministarstva zaštite okoliša, dosegnuli smo stopu od 48 posto odvojeno prikupljenog otpada. Sitan je to napredak u odnosu na 2022. koju smo završili na stopi od 46 posto. Podsjetimo, Hrvatska se pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, a do kraja 2022. čak 60 posto. Ovaj cilj za sad, pak, ispunjavaju jedino Prelog koji je u prošloj godini dosegnuo stopu od 66,9 posto odvojeno prikupljenog otpada te Koprivnica koja je na 60,1 posto.
Tu su, dalje, Osijek sa stopom od 57,6 posto, Buzet sa 56,1 posto, Mursko Središće sa stopom od 54,9 posto, Slavonski Brod sa stopom od 54,7 posto, Ludbreg sa 52,2 posto,Krk sa 51,2 posto te Križevci sa 50,6 posto.

Uz njih, iznad RH prosjeka su jošVaraždin koji je, prema podacima Ministarstva, 2023. završio na stopi od 49,9 posto, Čakovec sa 49,1 posto i Supetar koji je ostvario stopu od 48,3 posto. Nadomak su i Virovitica sa 47,5 posto, Labin sa 47 posto, Mali Lošinj sa 46,9 posto te Grubišno Polje sa 46,3 posto. Iznad 40 posto odvojeno prikupljenog otpada ostvarili su još Rab (44,6 posto), Cres (42,2 posto), Poreč (41 posto) i Daruvar (40,6 posto).
Tu je i Grad Zagreb koji je sa svojim novim sustavom stopu odvajanja u 2023. godini povećao za 14 posto, sa 27,6 na 41,6 posto.
Grubišno Polje rekorder u povećanju stope odvajanja
Rekorder u povećanju odvajanja jest, pak, Grubišno Polje koje je u 2022. bilo na samom dnu ljestvice, na stopi od 4,7 posto, da bi u prošloj godini stopu povećali za 41,6 posto i uskočili među 10 najboljih.

Veliki napredak bilježi Omiš koji je sa stope od 12,9 posto u 2022. prošlu godinu završio sa stopom od 33,5 posto. Hvar je treći po trendu rasta odvajanja otpada, podigli su stopu sa 13 na 31,8 posto, Kastav sa 15,7 na 33,4 posto, Mursko Središće sa 38,3 na 54,9 posto, Bakar je stopu podigao sa 18,1 na 34,5 posto, a Slavonski Brod sa 40,8 na 54,7 posto. Slijedi Trogir koji je odvajanje povećao sa 4,4 na 17,4 posto, Vinkovci sa 14,7 na 27 posto te Vukovar sa 7,7, na 18,6 posto. Iznad 10 posto stopu odvajanja su povećali još Kraljevica, Virovitica, Garešnica i Split koji je prošle godine završio na stopi od 23,2 posto.
I na kraju, zanimljivo je usporediti sastav najuspješnijih kad se gleda ostvarena stopa odvajanja s jedne i količina odvojeno skupljenog otpada per capita. Najuspješniji generalno, po ostvarenoj stopi, su većinom sjeverni, kontinentalni gradovi – od 10 najboljih samo su Buzet i Krk primorski gradovi. S druge strane, gledamo li količinu prikupljenog otpada po stanovniku, najdiscipliniraniji su građani morskih, uglavnom otočkih gradova.

Redom, po količini skupljenog otpada tu su – Supetar kao rekorder sa sto kilograma po osobi više od drugoplasirane Novalje, potom Mali Lošinj, Cres, Krk, Rab, Poreč, Hvar, Novigrad te Prelog kao jedini kontinentalni grad među njima.