RAĐANJE ŠOKICE - Fenomen ostajanja i očuvanja izvornog slavonskog identiteta

'Rađanje Šokice - suvremene prakse odijevanja i života Šokica u Slavoniji', naziv je impresivne izložbe fotografija i dijelova šokačkih ženskih narodnih nošnji, autorica etnologinje Marije Gačić i sociologinje i umjetnice Sonye Darrow otvorene u Kući tambure u Tvrđavi Brod.  Priča je to o ženama u slavonskim selima, koje se i dan-danas odijevaju na tradicijski način. Priča koju vrijedi vidjeti i čuti. 
- Ideja projekta 'Rađanje Šokice' je interdisciplinarnim pristupom istražiti, dokumentirati i kroz izložbu predstaviti fenomen tradicijskog odijevanja Šokica u Slavoniji. 'Rađanje Šokice' slikovit je naziv projekta koji je nastao u mojoj glavi 2021. godine kada sam promatrala proces odijevanja jedne žene u šokačku narodnu nošnju. Žena koja se nosi gospodski ili civiliski, kako naše kazivačice kažu, svakim je slojem podsuknji, krila, pa konačno suknje, postajala sve više Šokicom. Sve je više dobivala obilježja po kojima bi je netko, po njenoj odjeći, lako mogao nazvati Šokicom. Upravo tako žive u stvarnosti žene koje danas sretno, a odijevaju se u tradicionalni način. Dodatno sam posegnula za simbolikom rađanja, jer to prolaženje kroz podsuknje i slojeve uvijek se događa preko glave, kroz kružni otvor — silno podsjećajući upravo na rađanje - objasnila je Marija Gačić izvore projekta te naglasila kako je suradnja sa Sonyom Darrow, koja je umjetnica, čipkarica, sociologinja i osnivačica pokreta Folklore’s Not Dead u Češkoj, projekt rezultirao s više od 500 fotografija, od kojih je 100-ak predstavljeno na izložbi.

Istraživanje ovog fenomena neprolaznih trendova i tradicijske baštine neprocjenjive vrijednosti provedeno je 2024. godine u Sikirevcima, Velikoj Kopanici, Starim Perkovcima, Donjim Andrijevcima i u Babinoj Gredi, gdje su se autorice susrele sa 17 žena koje su s njima podijelile svoje životne priče. 
 
- Tijekom više mjeseci planiranja, priprema i rada, posjetile smo Mariju Vuković, Matiju Babić i Rezu Babić u Babinoj Gredi, Katicu Trepšić u Velikoj Kopanici (koja je nažalost 2025. preminula u 89. godini), Anicu Birtić, Mariju Benić, Baricu Funarić i Anu Funarić u Starim Perkovcima, Janju Markovac u Donjim Andrijevcima te smo se susrele s grupom žena u Sikirevcima: Janjom Živić, Anom Vučković, Anom Jarić, Katicom Radovanović, Janjom Prakaturović, Maricom Nikolić, Marijom Živić i Anom Lučić. Cilj nam je bio posjetiti žene, s njima se upoznati, razgovarati te fotografirati njihovu svakodnevicu. A fotografirali smo ih i profesionalnim fotoaparatom i mobitelom. I to zato što kad vas netko slika fotoaparatom namještate se, a mobitelom ne uvijek, tu 'hvatamo' spontani trenutak, a to smo baš htjeli, tu spontanost njihove svakodnevice u njihovim domovima ili u zajedničkim aktivnostima. Neke žene smo posjetile i više puta kako bismo dobile najbolje moguće uvide u njihovo svakodnevne navike odijevanja, odnos prema tekstilu, uređenju doma, vještina koje posjeduju, stil života...  - priča nam Marija Gačić. 

Neki posjeti su, kaže, bili jednostavni i izravni, a neki su bili izazovni. - Upravo u tim 'izazovnim' situacijama jako je dobro došla činjenica da sam i sama Šokica, da sam odrasla uz baku koja se odijeva na tradicijski način te da do neke mjere razumijem način života naših kazivačica. Svakako su nam u pristupu pomogli Marija Babić i njena obitelj iz Babine Grede, Terezija Sočković iz Starih Perkovaca i Mato Galović iz Sikirevaca. Nakon uspješnih prvih susreta, svakim sljedećim naš se odnos gradio i žene su nam ljubazno pristupale, primale nas u svoje domove, otvarale ormare i srca, a mi smo se svakom priči radile za razgovor i dublje upoznavanje. Sve priče i susreti bili su drugačiji bez obzira je li se radilo o teškoj životnoj priči, skladnom obiteljskom suživotu tri ili čak četiri generacije, ili snažnom ženskom zajedništvu. - ističe Marija.
 
Upoznala je žene pjesnikinje, čipkarice, poljoprivrednice, od kojih neke voze traktore, automobile, motore, služe se mobitelima, aktivne su na društvenim mrežama, sudjeluju u životu svoje zajednice, pišu kronike svog života, putuju svijetom, boje kosu, financijski su neovisne... I - tako je 'rođena' i ova izložba - priča o suvremenim ženama koje svjesno odabiru svoj način odijevanja, iako se ponekad, izvan vlastitih zajednica susreću s pogledima, pitanjima i nenamjerno postaju senzacijom.
 
Izložba prikazuje pojedinačne ili grupne portrete te više manjih setova s detaljima iz života žena, uz predmete koji fokusiraju posjetitelja na odabir žene i na njenu aktivnost. Kroz video predstavljamo provedenost istraživanja, a kroz „iza kamere“, prvi i zadnji postav izložbe dogodio se u listopadu 2024. u Sikirevcima, a zadnja predstavljaju proročicu izložbu kroz koju želimo stvoriti prijelaz između svijeta istražitelja i žene koje susrećemo … čuvarice tradicije, baštinskih znanja i vještina, ali i sasvim obične, izvanredne žene iz 21. stoljeća - kaže Marija Gačić.
 
Izložbu je svečano otvorila snaša Janja Markovac iz Donjih Andrijevaca, još jedna od rijetkih Šokica koja se u svojoj sredini stalno i u svakoj prigodi, svečanoj, radnoj, ljeti, zimi (...), odijeva tradicionalno. I ona koja u 68. godini još vozi i skuter i traktor.

Kustosica izložbe je Ira Panthy koja je u svom predgovoru izložbenog prospekta naglasila kako je riječ o vjerojatno posljednjim generacijama žena koje, odijevajući se na tradicijski način, suptilno i nenametljivo, postaju čuvaricama tradicije i nositeljicama slavonskog identiteta. - One su i moderne žene, koje prate medije, imaju profile na društvenim mrežama i svoju grupu na viberu, redovito idu na mamograiju i posjećuju obitelj u inozemstvu. Samo zato što čuvaju tradiciju naših predaka promatramo ih kroz tanko staklo muzejske vitrine diveći im se, ali stvarajući i distancu. A, one su zapravo žene potpuno jednake svakoj od nas. Možda je to znak svjesnosti o prolasku jednog vremena i laganom gubljenju izvornog slavonskog idenititeta... Jesmo li zakasnili? Najveća lekcija kojoj nas mogu naučiti ove naše šokice je lekcija o umijeću ostajanja. Neka njihove priče osanu neprolazne - sve dok se posljednja nit na tkalačkom stanu ne otrgne pod teretom prolaznosti - poručuje kustosica Ira Panthy. 
 
Izložbu 'Rađanje šokice' morate pogledati u Kući tambure u Tvrđavi Brod, u radno vrijeme Interpretacijskog centa Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda. Prilika je sve do kraja siječnja 2026. Do Noći muzeja. Ako bude interesa, i dulje... (IV).