Pogledajte koliko Hrvati moraju raditi za platiti javnu televiziju

VEĆINA država Europe ima javnu medijsku kompaniju, ali samo 18 država naplaćuje pretplatu za nju. Prosječna cijena u članicama Europske unije koje naplaćuju pretplatu za javni medijski servis je 118.3 eura godišnje, a u Hrvatskoj 127.5 eura godišnje.

Ipak, s obzirom na standard i prosječna primanja, javni medijski servis u Hrvatskoj je najskuplji u Europi. Dominantno se ta sredstva prikupljaju za HRT, a mali dio za Hrvatski audiovizualni centar.

Muž i žena moraju raditi jedan i pol dan za platiti HRT-ovu pretplatuU Hrvatskoj se javni medijski servis (dominantno HRT) plaća više nego u daleko bogatijim zemljama, kao što su Italija i Danska. Istodobno su prihodi kućanstava, a pretplate se plaćaju po kućanstvu, među manjima u EU.

Tako obitelj s dvoje djece u prosjeku ostvaruje 22.380 eura prihoda godišnje, u kućanstvima gdje oba supružnika rade za prosječnu plaću (podaci za 2021.). Godina ima 250 radnih dana, a time supružnici po radnom danu mogu očekivati 89.52 eura prihoda ako oboje rade za prosječnu plaću.

Zbog lakšeg izračuna uzima se da se godišnje radi 250 dana u godini i uzimaju se prosječni godišnji prihodi kućanstva. Naravno, u stvarnosti se točan broj radnih dana razlikuje od zemlje do zemlje i ne rade svi ljudi isti broj dana, ali aproksimacija je dovoljno dobra za izvući određene zaključke. Također, plaća nije jedini izvor prihoda kućanstava.

Naime, obitelji s dvoje djece u Hrvatskoj moraju raditi gotovo jedan i pol dan (1.43) samo da bi kućanstvo moglo platiti godišnju pretplatu za javni medijski servis, tj. HRT. Iskazano u satima rada, oba supružnika moraju godišnje raditi 11 sati i 26 minuta, najviše u Europi. Prosječno je cijena u državama koje su zadržale pretplatu 0.28 eura po danu, a u Hrvatskoj 0.35 eura po danu (2.64 kune).

U Hrvatskoj se u usporedbi s prihodima plaća najviše u EuropiZa usporedbu, u Austriji supružnici u obitelji s dvoje djece moraju raditi jedan dan (8 sati) za plaćanje javnog medijskog servisa. U Švicarskoj, koja ima najskuplju pretplatu, ali i najveće plaće, dovoljno je pola radnog dana (4 sata). Najmanje rada je potrebno u Danskoj, 2 sata.

Francuska ima najsličniju cijenu pretplate Hrvatskoj (138 eura), ali i 2.72 puta veće prihode istog tipa kućanstava. Kako su prihodi kućanstava u Hrvatskoj tek trećina (36.7 posto) onih u Francuskoj, cijena pretplate bi trebala biti 50 eura godišnje da bi opterećenje za obiteljski proračun bilo isto u dvije zemlje.

Nakon Hrvatske je pretplata relativno najskuplja u Sloveniji (1.21 radan dana). Države standardom slične Hrvatskoj imaju daleko jeftiniju pretplatu; Poljska 65 eura godišnje, Slovačka 56 eura, Češka 84 eura. Od susjednih zemalja, osim Slovenije, pretplatu naplaćuje BIH i Srbija.

U BiH se plaća 46 eura godišnje, a Srbiji 30.52 eura. Primanja kućanstava u tim zemljama jesu manja nego u Hrvatskoj, ali ne toliko puno da bi se mogla opravdati činjenica kako se u Hrvatskoj plaća 2.78 puta više za pretplatu nego u BiH i 4.17 puta više nego u Srbiji.

Države koje nisu prikazane u tablici ne naplaćuju pretplatu za javni medijski servis, ili nemamo točnih podataka s Eurostata za prihode prosječnog kućanstva s dvoje djece u kojem muž i žena imaju prosječne prihode.

Kompanije u Hrvatskoj najviše plaćaju u EU, kao i kućanstvaU razdoblju od 2009. do 2022. su mnoge države ukinule pretplate za javni medijski servis. Danska, Francuska i Turska su je ukinule 2022., Norveška 2020., Švedska 2019., frankofoni dio Belgije 2018., Rumunjska i Makedonija 2017., a Island još 2009.

To ne znači da su se javni servisi ugasili i prestali plaćati. Na Islandu je umjesto pretplate uveden porez kojim se financiraju javni medijski servisi, a u Finskoj, Norveškoj i Švedskoj su uvedeni posebni porezi na dohodak. U Danskoj je pretplata ukidana postepeno između 2019. i 2021., a danas se javni mediji financiraju direktno iz proračuna.

I kompanije plaćaju pretplatu u svim državama koje ju naplaćuju od kućanstava, osim Albanije. U većini država se ipak naplaćuje samo jedna pretplata po kompaniji, ali u Hrvatskoj poslovni subjekti plaćaju po svakom uređaju. To osim televizora i radija uključuje mobitele te računala.

Na isti način kompanije plaćaju u Češkoj i Poljskoj, dok se u Njemačkoj i Slovačkoj plaća po broju zaposlenika, a u Švicarskoj prema prihodima kompanije. Specifičnost je Hrvatske u tome što ima skupu pretplatu (u rangu puno razvijenijih zemalja) i naplaćuje ju za sve uređaje. Time je opterećenje za poduzetnike daleko najveće u Europi.

HRT je potpuno ovisan o prihodima od pretplataUnatoč svim činjenicama koje govore u prilog tezi da građani Hrvatske, a posebno kompanije, previše plaćaju za usluge javnog medijskog servisa, HRT tvrdi da pretplata od 80 kuna više nije dovoljna. Navodi o tome kako trenutni iznos nije dovoljan za troškove i da su zbog toga plaće na HRT-u ispodprosječne ne drže vodu.

Činjenica je da HRT ne bi mogao preživjeti bez pretplate. U 2021. je ostvareno 1.28 milijardi kuna prihoda, od čega 88 posto od pretplate. Prihodi od oglašavanja su činili samo 6.25 posto prihoda, a iz državnog proračuna je kompanija dobila 10.8 milijuna kuna. Plaće su glavni trošak i čine više od trećine rashoda (35.4 posto).

HRT je dužan podnositi izvješće saboru Republike Hrvatske, a u posljednjem su se iz kompanije pohvalili da "usprkos svim poteškoćama povezanim s korona krizom i posljedicama potresa, te socijalnim mjerama Vlade RH nastavljena je visoka efikasnost naplate mjesečne pristojbe, te je 95.7 posto mjesečne pristojbe naplaćeno u prvom redovnom intervalu izdanih računa te putem opomena, a temeljem ovrha 4.3 posto mjesečne pristojbe".

"U istom razdoblju, HRT je realizirao ukupno 60.3 milijuna kuna troškova u svrhu ostvarenja naplate pristojbe, odnosno 5.2 posto od ukupno naplaćene pristojbe", navode.

Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj sama državna kompanija vrši naplatu pretplate, ali s obzirom na to da je HRT prema vlastitom priznanju na to potrošio 60.3 milijuna kuna u prošloj godini, možda bi bilo dobro razmisliti o drugačijem rješenju.

U Poljskoj i Irskoj pretplatu za javni medijski servis vrši pošta, a u Portugalu, Italiji, Srbiji, BiH i Grčkoj to radi državna kompanija za opskrbu električnom energijom. U Švicarskoj naplatu čak vrši privatna kompanija, koja se bira javnim natječajem.

HRT planira tražiti povećanje cijene pretplateS obzirom na to da građani Hrvatske, s obzirom na godišnje prihode, javni medijski servis plaćaju najskuplje u Europi, a kompanije su najviše u Europi opterećene pretplatom jer je skupa i plaća se po uređaju, zahtjev HRT-a za još većom cijenom se ne čini opravdan.

Naime, u rujnu je održana sjednica Programskog vijeća na kojoj je tema bilo i povećanje pretplate. "Godine pred nama donose nove izazove, poskupljenja, inflaciju, plaće na HRT-u su ionako ispod državnog prosjeka. S razinom pristojbe koju imamo ostat ćemo u istim gabaritima financijskog plana što znači da će u budućnosti biti velik problem financirati i program i ostale stvari", rekao je tom prilikom glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb.

Najmanja neto plaća u HRT-u je ove godine iznosila neto 3815,64 kune mjesečno, a najveća plaća 27.727,47 kuna. Prosjek neto plaća svih radnika za navedeno razdoblje iznosi 7853,33 kune, prosjek za urednike je 10.041,19 kuna, a prosjek novinara 9712,09 kuna.

"Uprava HRT-a neće predložiti povećanje pristojbe u ovom trenutku. Međutim, u budućnosti su nužne promjene zakonskih okvira - u kojem bi se, između ostalog, trebalo redefinirati i financiranje javnog medijskog servisa na moderniji i socijalno fer način", odgovorili su sredinom listopada iz HRT-a na Indexov upit o povećanju cijene pretplate.

(Izvor: Index.hr)