Obrtnici stariji od 65 godina u samoizolaciji na vlastiti trošak

Obrtnička komora i pučka pravobraniteljica smatraju da je riječ o diskriminaciji prema dobiZakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, osobama starijima od 65 godina uskraćuje se pravo na naknadu plaće iz sredstava obveznog mirovinskog osiguranja za vrijeme bolovanja te se teret isplate prenosi na poslodavca kada je riječ o radniku, a kada je riječ o vlasniku obrta, obrtniku, na njega samoga kao obveznika uplate doprinosa.

Nepovoljan položaj​Na ovo su odmah po formiranju novog saziva Vlade RH upozorili iz Hrvatske obrtničke komore, a sada su dobili i podršku Ureda pučke pravobraniteljice Lore Vidović, koja o tome upozorava i Hrvatski sabor u svome Izvješću za 2020. godinu objavljenom u petak. I jedni i drugi drže kako je ovdje riječ o diskriminaciji po pitanju dobi.

Naime, HOK i pučka pravobraniteljica upozoravaju kako su obrtnici koji su ostali radnoaktivni i nakon 65. rođendana prisiljeni na bolovanju biti na vlastiti trošak jer im, za razliku od mlađih osiguranika, naknadu plaće ne isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Situacija koju je izazvala pandemija COVID-19 dodatno je aktualizirala tu teme jer, kako upozorava pučka pravobraniteljica, nakon što mu je određena samoizolacija pritužio im se obrtnik "jer je sam morao isplatiti naknadu svoje plaće tijekom bolovanja i to samo zato što je stariji od 65 godina".

"Time je stavljen u nepovoljniji položaj isključivo zbog svoje dobi jer iako plaća istu premiju osiguranja, nema i ista prava kao mlađi osiguranici kojima tu naknadu isplaćuje HZZO. Njegovo iskustvo primjer je diskriminatornog učinka Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji kaže da zaposleni osiguranik sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja, za razliku od mlađih zaposlenih osiguranika, nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad, već se ona isplaćuje na teret sredstava poslodavca", stoji u objavi pučke pravobraniteljice, uz upozorenje kako Zakon o suzbijanju diskriminacije jamči zaštitu od diskriminacije u gotovo svim područjima života, uključujući i zdravstveno osiguranje i dob, pri čemu nije nužno da je bilo namjere za diskriminacijom. Pravobraniteljica svoje razmišljanje potkrepljuje i s nekoliko primjera u postupanju Suda pravde Europske unije, u kojima je taj sud načelo nediskriminacije na temelju dobi postavio kao opće načelo prava Europske unije.

Dopuštena praksa"Ne vidimo po čemu je razlika između obrtnika starijeg od 65 godina, koji je i dalje radno aktivan, plaća stope poreza i doprinosa, u odnosu na osobe koji su iste dobi, a rade i zaposlene su, primjerice, u znanosti", pita se Dragutin Grabrović, predsjednik Udruženja obrtnika Osijek. Upozorava kako tendencije u sektoru zapošljavanja idu prema nastojanju što duljeg održavanja radne sposobnosti i zadržavanja u aktivnom radnom statusu, a ovakvim ograničenjem se to upravo destimulira.

"Zbog toga smo s razine komorske središnjice predložili da jedno od rješenje bude da obavljanje obrta uz mirovinu bude drugi dohodak kao što je i sada status obrta uz rad", podsjeća Dragutin Grabrović. No, dodaje, u Hrvatsku obrtničku komoru još nije stigao odgovor iz Vlade RH.

Identičan je odgovor i iz Ureda pučke pravobraniteljica. Oni su, naime, preporučili Ministarstvu zdravstva i HZZO-u da hitno poduzmu sve potrebne radnje kako bi zaustavili ove primjere dobne diskriminacije u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, no još uvijek nemaju povratnu informaciju o njezinoj provedbi.

Dok mlađim radnicima HZZO isplaćuje naknadu plaće u slučaju bolovanja, kod starijih je ona trošak poslodavca, što može biti demotivirajuće za zapošljavanje radnika ove dobi. HZZO smatra da je ovakva praksa i u slučaju radnika i u slučaju obrtnika dopuštena, zbog poticanja zapošljavanja onih koji još nemaju uvjete za mirovinu i teško su zapošljivi, iako je što dulji ostanak starijih na tržištu rada, pa čak i ponovno aktiviranje nakon odlaska u mirovinu, dio brojnih javnih politika i mjera usmjerenih na poboljšanje teškog materijalnog statusa umirovljenika, ali i na potrebe poslodavaca za iskusnim i stručnim radnicima. (Izvor: Glas-Slavonije.hr)