Nasljeđuju se auti, kuće, ali i dugovi: Što s kreditom nakon korisnikove smrti?

Smrt bliske osobe jedno je od najtraumatičnijih iskustava, a situaciju će dodatno pogoršati ako je pokojnik iza sebe ostavio i dugove ili kredite koje nije stigao zatvoriti. Što s njima?

U HNB-u kažu kako je opseg odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja reguliran Zakonom o nasljeđivanju. Propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, dok onaj nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.

"U slučaju kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svojeg nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima se dugovi dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, i to samo ako oporukom nije drugačije određeno", navode.

Ističu i kako, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, smrću dužnika ne prestaju obveze po kreditima i druge obveze ostavitelja, ali u slučaju smrti korisnika kredita banka može otkazati ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka ako bi u tom slučaju davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj.

Nakon saznanja da je korisnik kredita preminuo banka je takve informacijedužna dati nadležnom sudu u ostavinskom postupku, javnom bilježniku određenom od nadležnog suda za vođenje ostavinskog postupka te nasljedniku navedenom u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

"Slijedom toga, u slučaju smrti korisnika kreditapotencijalnibinasljednici o smrti korisnika kredita trebali obavijestiti bankus kojom je pokojnik bio u ugovornom odnosu, a po provedbi ostavinskog postupka i ishođenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju dostaviti ga u banku kako bi raspravili i regulirali postojeće obveze iza pokojnika", navode.

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju kako se banke i potrošači unaprijed osiguravaju i za takve slučajeve.

"Banke pri sklapanju stambenog potrošačkog kredita, u skladu s vlastitom poslovnom politikom i internim procedurama, informiraju klijente odostupnim mogućnostima ugovaranja različitih vrsta osiguranja kreditakod osiguravajućih kuća, a u cilju zaštite korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja preuzetih obveza uslijed različitih nepovoljnih životnih okolnosti", pojašnjavaju u HUB-u.

Poslali smo upite nekoliko vodećih banaka u Hrvatskoj, no odgovorili su nam samo iz jedne.

U Erste banci su detaljnije objasnili proceduru u slučaju smrti.

"U svrhu reguliranja činjenice smrti korisnika kredita u banci potencijalni nasljednici odmah po saznanju i utvrđenju te činjenice trebaju banci prezentirati jedan od sljedećih dokumenata:smrtni list,izvod iz matice umrlihili pravomoćnoRješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom.

Po okončanju ostavinskog postupka moraju se javiti u banku.

Iz Hrvatske udruge banaka poručuju kako se banke i potrošači unaprijed osiguravaju i za takve slučajeve.

"Banke pri sklapanju stambenog potrošačkog kredita, u skladu s vlastitom poslovnom politikom i internim procedurama, informiraju klijente odostupnim mogućnostima ugovaranja različitih vrsta osiguranja kreditakod osiguravajućih kuća, a u cilju zaštite korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja preuzetih obveza uslijed različitih nepovoljnih životnih okolnosti", pojašnjavaju u HUB-u.

Poslali smo upite nekoliko vodećih banaka u Hrvatskoj, no odgovorili su nam samo iz jedne.

U Erste banci su detaljnije objasnili proceduru u slučaju smrti.

"U svrhu reguliranja činjenice smrti korisnika kredita u banci potencijalni nasljednici odmah po saznanju i utvrđenju te činjenice trebaju banci prezentirati jedan od sljedećih dokumenata:smrtni list,izvod iz matice umrlihili pravomoćnoRješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom.

Po okončanju ostavinskog postupka moraju se javiti u banku.

Kažu kako postoje razni modeli uređenja podmirenja obveza pokojnog korisnika kredita od strane nasljednika, primjericekredit za refinanciranje duga pokojnikailisklapanje ugovora o pristupu dugu.

"Također, ako je pokojni klijent u banci posjedovao račune koji su predmetom nasljeđivanja, ovisno o okolnostima, sredstva s tih računa isplaćuju se nasljedniku/icima ili služe za podmirenje dospjelih obveza klijenta. U svrhu poduzimanja predmetnih radnji nasljednici u banci potpisuju i sklapaju svu relevantnu dokumentaciju", kažu u banci i dodaju kako uvijek nastoje doći do međusobnog dogovora i optimalnog rješenja.

Što s jamcima? U banci kažu da, ako je ugovor o kreditu sklopljen uz sudjelovanje sudužnika/jamaca, činjenica smrti korisnika kredita ne znači nužno prestanak obveze sudužnika, odnosno jamaca koji su se ugovorno obvezali na ispunjenje obveze.

"U tom kontekstu bitno jenaglasiti da sudužnik odgovara za obveze dužnika na isti način i pod istim uvjetima kao i dužnik, što znači daodgovara cjelokupnom svojom imovinom za obvezekoje proizlaze iz ugovornog odnosa sve do potpunog podmirenja tih obveza, a vjerovnik zadržava pravo izbora zahtijevati ispunjenje predmetne obveze bilo od dužnika, bilo od sudužnika ili obojice istodobno", napominju.

Ako su iza pokojnog korisnika kredita proglašeni nasljednici, oni u dogovoru s bankom također mogu dogovoriti daljnje modalitete otplate duga uz pristanak postojećih sudužnika, tj. jamaca.

Ako je kredit dignut bez jamaca, banka ima pravo sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju zahtijevati naplatu dospjele tražbine odostaviteljevih nasljednika.

"Prije eventualne naplate od strane ostaviteljevih nasljednika, banka može iskoristitisve dostupne instrumente osiguranja,primjerice policu osiguranja života, založeni depozit i dr. te će uvijek nastojati postići sporazum sa nasljednicima oko olakšanja otplate preostalog duga pokojnog klijenta", kažu u banci i naglašavaju kako su nasljednici sve svjesniji svojih obveza te se često u dogovoru s bankom pronalaze adekvatni mehanizmi kako bi se nasljednicima omogućila otplata duga iza pokojnog ostavitelja.

(IZVOR: www.dnevnik.hr)