Deepfake – tehnologija koja briše granicu između stvarnog i lažnog

Zamislite da vidite video predsjednika države kako daje šokantnu izjavu koju nikada nije izgovorio. Ili video poznate osobe kako promovira proizvod koji nikada nije koristila. Na prvi pogled – sve izgleda stvarno. Glas, pokreti, izraz lica… sve savršeno uklopljeno. Ali zapravo – riječ je o deepfakeu, tehnološkoj iluziji koja može uvjeriti i najoštrije oko.
Deepfake tehnologija koristi umjetnu inteligenciju kako bi stvorila lažne, ali uvjerljive video i audio zapise. Iako je nastala iz kreativnih i zabavnih razloga, danas se sve više koristi u svrhe dezinformiranja, prijevara i narušavanja ugleda.

Što je deepfake?
Zamislite da sjedite pred mobitelom i gledate video omiljenog glumca kako priča nešto potpuno neočekivano – možda šalu koju nikada nije izrekao, ili čak promovira proizvod za koji znate da s njim nema nikakve veze. Glas je isti, pokreti lica savršeno usklađeni, osmijeh prepoznatljiv. Sve izgleda uvjerljivo do te mjere da ne biste ni posumnjali… a ipak, ništa od toga nije stvarno. Upravo to je srž deepfake tehnologije – stvaranje uvjerljivih, ali potpuno izmišljenih video i audio zapisa.

Naziv „deepfake“ nastao je spajanjem ovih riječi: deep learning (duboko učenje – tehnologija umjetne inteligencije koja uči iz ogromnih količina podataka) i fake (lažno). Drugim riječima, računalo „uči“ kako netko izgleda, govori i pomiče se – a zatim sve to znanje koristi da bi stvorilo sadržaj koji nikada nije postojao.

Zvuči nevjerojatno, ali funkcionira iznenađujuće jednostavno: dovoljno je prikupiti stotine fotografija i video isječaka određene osobe. AI zatim analizira svaki detalj – od oblika lica, boje očiju i načina na koji trepće, do ritma govora i tonaliteta glasa. Kada jednom „upozna“ tu osobu, može je preslikati na bilo koji video i natjerati je da kaže ili učini što god kreator poželi.

Primjera ima bezbroj. Na TikToku se pojavio profil na kojem „Tom Cruise“ priča svakodnevne šale i pokazuje trikove s golf lopticama – toliko uvjerljivo da su mnogi pratitelji bili uvjereni da je to doista on. U Ujedinjenom Kraljevstvu direktor jedne tvrtke primio je poziv od svog „šefa“ s uputom da hitno prebaci novac partneru. Glas, naglasak, čak i način na koji je izgovorio njegovo ime – sve je bilo identično. Tek kasnije se otkrilo da je riječ o deepfakeu, a novac je već bio nestao.
I možda najopasniji primjer – politika. Predizborne kampanje diljem svijeta već su iskusile moć ove tehnologije, gdje kandidati „izgovaraju“ rečenice koje nikada nisu rekli, potičući skandale i gubitak povjerenja.
Deepfake fascinira jer briše granicu između stvarnog i lažnog. Pitanje je – možemo li mu vjerovati, i još važnije, možemo li ga kontrolirati?

Dvije strane iste tehnologije
Kao i mnoge druge tehnološke inovacije, deepfake nije po svojoj prirodi ni dobar ni loš – sve ovisi o tome tko ga koristi i s kojom namjerom.

U rukama kreativaca i umjetnika, ova tehnologija može biti fascinantno oruđe. Filmski studiji, primjerice, koriste deepfake kako bi oživjeli glumce iz prošlosti ili pomladili lice glumca u sceni bez potrebe za složenom šminkom ili digitalnim efektima koji traju tjednima. U svijetu zabave, kreatori sadržaja prave humoristične videe gdje slavne osobe pjevaju pjesme koje nikada nisu izvodile, ili sudjeluju u izmišljenim skečevima – i sve to s ciljem da nasmiju publiku. Neki glazbenici koriste sličnu tehnologiju kako bi reproducirali vlastiti glas i „otpjevali“ pjesme na jezicima koje ne govore.

Ali s druge strane, isti alat može postati oružje. I to moćno. U pogrešnim rukama, deepfake služi za ucjene, iznude i rušenje nečijeg ugleda. Zamislite situaciju u kojoj netko napravi kompromitirajući video s vašim licem i širi ga po internetu. Čak i kad bi istina izašla na vidjelo, šteta bi već bila počinjena – jer internet ne zaboravlja.

Najveći problem je što granica između stvarnog i lažnog postaje sve tanja. Sve je veći broj videa na YouTubeu i drugim platformama izrađen upravo uz pomoć ove tehnologije, a pritom to nije jasno naznačeno. Gledate video i mislite da vidite stvarne događaje – ali zapravo nemate pojma je li to što gledate uopće istina. To znači da više ne možemo uzimati informacije „zdravo za gotovo“. Potrebno je provjeravati izvore, kritički razmišljati i biti svjestan da ono što vidimo na ekranu ne mora biti odraz stvarnosti.

Ova neizvjesnost otvara prostor za tzv. „plauzibilno poricanje“ – čak i kad je video autentičan, osoba u njemu može tvrditi da je lažan. Posljedice su duboke: od gubitka povjerenja u medije i institucije, do potpunog kaosa u javnom prostoru gdje je istina samo još jedno mišljenje.

Deepfake je poput dvostrukog ogledala: u jednom vidimo kreativnost, inovaciju i nove mogućnosti, a u drugom – opasnosti koje prijete privatnosti, sigurnosti i demokraciji. Na nama je da odlučimo kojim putem će ova tehnologija krenuti.

Zaključak
Deepfake je tehnologija koja istovremeno oduševljava i plaši. Sposobnost stvaranja uvjerljivih, ali potpuno izmišljenih video i audio zapisa otvara vrata nevjerojatnim kreativnim mogućnostima – ali i ozbiljnim prijetnjama privatnosti, sigurnosti i povjerenju u informacije koje svakodnevno konzumiramo.

Danas, kad je sve više sadržaja na internetu stvoreno ili barem dorađeno umjetnom inteligencijom, više ne možemo „zdravo za gotovo“ prihvaćati ono što vidimo ili čujemo. Kritičko razmišljanje i provjera izvora postaju jednako važni kao i sama tehnologija kojom se služimo.

Ovo je tek početak priče. U sljedećem nastavku otkrit ćemo kako deepfake može direktno utjecati na tvoj život – od krađe identiteta i financijskih prijevara do širenja dezinformacija i ucjena. Znati što te može ugroziti prvi je korak u zaštiti sebe i svojih bližnjih.

Mini kviz – provjeri i utvrdi svoje znanje
Što je deepfake i kako nastaje?Navedi jedan pozitivan i jedan negativan primjer primjene deepfake tehnologije.Koji su znakovi da je video možda deepfake?Zašto ne možemo uvijek vjerovati onome što vidimo na internetu?