Građani sve više plaćaju karticama čak i u kafićima. Lakše im je nego računati ’siću’ u centima

Od siječnja ove godine maksimalni je iznos pojedinačne beskontaktne transakcije bez PIN-a 40 eura, za plaćanje karticama koje izdaje Zaba. Po kartici je moguće provesti najviše pet uzastopnih transakcija bez potvrde PIN-om, a za šestu transakciju traži se potvrda iz sigurnosnih razloga. Jednak je limit za beskontaktno plaćanje bez potvrde i u Addiku, OTP-u, Erste banci i PBZ-u.

Izgleda da je hrvatskim građanima lakše prisloniti karticunego u glavi preračunavati eure u kune da osvijeste vrijednost roba i usluga, a onda se još boriti i sa „sićom“ centi kad plaćaju. Od početka godine znatno su porasla plaćanja karticama, posebno beskontaktno plaćanje u kafićima i drugim ugostiteljskim objektima na kojima se gosti još uvijek nisu dogovorili sa sobom kolike bi napojnice u eurima bilo pristojno ostaviti, pa je i to razlog pribjegavanja plaćanju karticama. U gotovo svim bankama u kojima smo pitali potvrđuju nam da imaju puno veći promet karticama koje izdaju nego u istom razdoblju prošle godine, a i trgovci su opremljeniji uređajima za kartično i beskontaktno plaćanje

Tijekom siječnja i veljače 2023. uočen je trend povećanja broja i volumena transakcija provedenih karticama izdanja Zagrebačke banke, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine – kažu u Zabi u kojoj trend povećanja kartičnih plaćanja traje već godinama, no za recentni rast potrošnje vjeruju da je povezan s uvođenjem eura.

Od siječnja ove godine maksimalni je iznos pojedinačne beskontaktne transakcije bez PIN-a 40 eura, za plaćanje karticama koje oni izdaju. Po kartici je moguće provesti najviše pet uzastopnih transakcija bez potvrde PIN-om, a za šestu transakciju traži se potvrda iz sigurnosnih razloga. Jednak je limit za beskontaktno plaćanje bez potvrde i u Addiku, OTP-u, Erste banci i PBZ-u. Od početka godine broj kartičnih transakcija preko PBZ-ovih kartica porastao je za više od 20 posto, a povećanje volumena je oko 30 posto.

Može se pretpostaviti da navedeni pokazatelji idu u prilog tezi da je uslijed uvođenja eura došlo do određenih promjena navika klijenata s obzirom na to da se još uvijek privikavaju na novu valutu, osobito prilikom uporabe kovanica te im je brže, praktičnije i jednostavnije platiti karticama – pojašnjavaju u PBZ-u. Znatanporast broja transakcija i volumena u kartičnim plaćanjima, kao i veći broj zahtjeva trgovaca za POS uređajima, bilježe i u OTP-u. Međutim, nismo sigurni da se to može povezati samo s uvođenjem eura jer od pojave COVID-19 kontinuirano bilježimo povećanje bezgotovinskih transakcija i korištenje online usluga,čemu pridonosi i globalna digitalizacija društva – odgovaraju iz OTP-a.

U Novoj hrvatskoj banci, bivšem Sberu, rast bezgotovinskih plaćanja je malen, samodva postou odnosu na isto razdoblje lani, no kontinuiran je od početka pandemije, a promjene u navikama plaćanja ne primjećuju ni u Addiku. U Erste banci rast je najveći: u prva dva mjeseca 2023. imali su povećanje broja transakcija debitnim karticama na POS terminalima 34 posto te porast volumena 40 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Također, u siječnju i veljači ove godine zabilježeno je povećanje broja debitnih kartica od šest posto, odnosno broja aktivnih debitnih kartica od sedam posto u odnosu na isto razdoblje lani– kažu u ovoj banci čija aplikacija KEKS Pay ima u istom razdoblju rast broja transakcija od čak 80 posto, a od početka godine broj korisnika povećao im se sa 317 tisuća na 340 tisuća.

Što se tiče trgovaca, kažu da od početka godine imaju pojačan interes za uvođenje prihvata kartica, ne samo u segmentu ugostiteljstva te frizerskih i kozmetičkih salona, već u sve većoj mjeri i u ostalim djelatnostima. Tako im je broj novougovorenih tvrtki u prva dva mjeseca 2023. porastao 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj instaliranih EFTPOS uređaja u istom razdoblju za 33 posto, dok je broj kartičnih transakcija na polju ECC prihvata kartica u siječnju i veljači 2023. porastao 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Može se načelno zaključiti da je tome u značajnoj mjeri pridonijelo uvođenje eura, uz činjenicu da korištenje bezgotovinskog plaćanja u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi pojačanu dinamiku i trend rasta, pri čemu je izgledno očekivati da će se taj proces u dodatnoj mjeri intenzivirati i u budućnosti– zaključuju u Erste banci. HNB će s podacima na razini sustava za prvi kvartal ove godine izaći u svibnju, a u HUB-u komentiraju da je pandemija COVID-19 dodatno utjecala na češće plaćanje karticama i online kupnju, a takvi trendovi nastavili su dodatno ubrzavati, u čemu doprinos ima i povećanje maksimalnog iznosa beskontaktne transakcije bez PIN-a.

Iako građani RH tradicionalno još uvijek preferiraju gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja, pandemija je svakako ostavila traga na navike potrošača u smislu pojačane sklonosti i ubrzavanja stope rasta udjela bezgotovinskih plaćanjau odnosu na gotovinu – kažu u HUB-u te ističu da zadnji dostupni podaci za 2021. godinu pokazuju da su obveznici fiskalizacije u 2021. ukupno izdali 2,20 milijardi računa s ukupnom vrijednošću 204,87 milijardi kuna.

Od ukupnog broja izdanih računa, 75 posto ih je plaćeno gotovim novcem, 22 posto karticama i tri posto ostalim načinima - preko transakcijskih računa, čekovima i slično. Od ukupne vrijednosti izdanih računa 47 posto vrijednosti odnosi se na plaćanja gotovim novcem, 48 posto na plaćanja karticama i pet posto na plaćanja ostalim načinima. Prosječna je vrijednost platne transakcije gotovim novcem u 2021. iznosila 44 kune, a prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije 204 kune.

Digitalna plaćanja imaju niže troškove i jednostavnija su, ali potenciraju opasnost od zlouporabe osobnih podataka apsolutnimuvidom u potrošnju, životne navike, zdravlje i privatnost pojedinca. Zato se u mnogim državama pokreću inicijative za zaštitu prava na plaćanje gotovinom kao ustavnog prava, o čemu smo već pisali.

(Izvor: večernji.hr)