NASLOVNADRUŠTVO

Evo koliko vam država uzme za svakih 100kn od plaće

5.7.2020. 10:29 | index.hr IZVOR: index.hr PREGLEDA: 771

Na svakih 100 kuna koje zaposlenik u Hrvatskoj zaradi država mu u prosjeku uzme 40 kuna, što Hrvatsku svrstava među europske zemlje koje jako oporezuju rad.

Pokazuju to istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i izračuni dijela domaćih ekonomista za 2018. godinu, koji su analizirali tzv. porezni klin u Hrvatskoj, odnosno zahvat poreznih škara u primanja hrvatskih radnika. Među posljednjima koji su analizirali oporezivanje rada u Hrvatskoj sukladno metodologiji OECD-a bili su Hrvoje Šimović i Milan Deskar-Škrbić, čiji je članak objavio portal Arhivanalitika.

Snažno oporezivanje je glavni razlog zbog kojeg su ljudi nezadovoljni plaćama u Hrvatskoj

Rezultati su poražavajući. Hrvatska, doduše, nije europski rekorder po oporezivanju rada, ali s prosječnih 40,2 posto poreza i doprinosa, koliko, u pravilu, od mjesečnog primanja radnika ide državi na ime poreza i doprinosa, iznad je prosjeka OECD-a, skupine najrazvijenijih zemalja svijeta, i nalazi se u rangu znatno bogatijih europskih zemalja, s kojima se po drugim pokazateljima naša zemlja ne može uspoređivati. Pritom pod državom ne podrazumijevamo samo središnju vlast, nego i lokalnu državu, s obzirom na to da lokalne vlasti uzimaju pozamašan dio ukupnih primanja zaposlenih. Dakle, državu u širem smislu.


Veliko porezno opterećenje rada jedan je od glavnih razloga zbog kojih su plaćama u Hrvatskoj uglavnom svi nezadovoljni. Kako poslodavci, koji gledaju ukupan trošak za isplatu plaća, koji je velik, tako i radnici, kojima ono što na kraju ostane od zarađene plaće često nije dovoljno ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova, pri čemu valja voditi računa o tome da su se cijene u Hrvatskoj odavno već približile razini cijena u znatno razvijenijim članicama EU.

Primjer 1: Koliko vam država uzme ako primate minimalac od 3250 kuna neto?



Naravno, u Hrvatskoj je malo ljudi koji primaju neto plaće od 20.000 ili 50.000 kuna. Većina ih ne zarađuje ni prosječnu plaću, a mnogi su na minimalcu, koji od ove godine iznosi 4062,51 kunu u bruto 1 iznosu, a što u neto iznosu daje brojku od 3250 kuna. Ukupan trošak isplate takve plaće, odnosno bruto 2, iznosi 4732,82 kune.

Iako se na tako mala primanja ne plaća porez na dohodak, a time ni prirez, plaćaju se doprinosi, pa se na zdravstveno osiguranje iz minimalca izdvaja 670,31 kuna, a za državno mirovinsko osiguranje 609,38 kuna. Sveukupno, dakle, iz punog iznosa minimalca se za državu izdvaja 1279,69 kuna, ili nešto više od 27 posto. Nakon što se iz plaće izdvoje još i doprinosi za drugi mirovinski stup u iznosu od 203,13 kuna, radniku za isplatu ostaje neto dohodak od 3250 kuna, što čini oko dvije trećine ukupnog troška njegovog rada.

Primjer 2: Koliko vam država uzme ako vam je neto plaća 6500 kuna?



Računice tako pokazuju da je na neto plaću od 6500 kuna (koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj), koja radniku sjedne na tekući račun, poslodavac zapravo izdvojio 10.904 kune. Radi se o računici za samca u Zagrebu, bez djece, koju je Index napravio u suradnji s RRIF-om. Radnik, dakle, od tog ukupnog troška plaće dobije 59,6 posto, ili manje od tri petine. Samo porez na dohodak pojede mu 837,06 kuna, na što još ide i prirez, koji je u Zagrebu najveći u državi i iznosi 18 posto, a koji plaću u ovom slučaju smanjuje za dodatnih 150,67 kuna.

No priči o oporezivanju tu ni približno nije kraj, budući da se iz ukupnih primanja radnika za zdravstveno osiguranje izdvajaju 1544,34 kune, dok u prvi stup mirovinskog osiguranja odlazi još 1403,95 kuna. Ukupno, dakle, u tom slučaju državi odlaze 3936,02 kune, ili 36,1 posto ukupnog izdatka za plaću u tom iznosu. Ovdje još treba dodati i izdvajanja za drugi mirovinski stup, koja u slučaju takve plaće iznose 467,98 kuna, ili 4,3 posto ukupnog troška plaće.

Veća plaća znači i veća davanja državi. Za početak, kao primjere smo uzeli neto plaće od 9000, 12.000 i 15.000 kuna, odnosno mjesečna primanja kakva obično ima nekakav srednji sloj u Hrvatskoj. Zahvati poreznih škara u takve su plaće još i veći.

Primjer 3: Koliko vam država uzme ako vam je neto plaća 9000 kuna?



Tako, primjerice, neto plaća od 9000 kuna poslodavca zapravo stoji 15.983,01 kunu, no radniku na tekući račun sjeda samo 56,3 posto tog iznosa. Kada se od spomenutog ukupnog troška za plaću odbiju porezi, prirez i doprinosi, koji idu državi u širem smislu, proizlazi da država od takve plaće uzme ukupno 6297,04 kune, ili 39,4 posto. Ili, preciznije, na porez na dohodak ide 1674,11 kuna, na gradski prirez 301,34 kune, na zdravstveno osiguranje 2263,69 kuna, a na prvi stup mirovinskog osiguranja 2057,90 kuna. Kada tome dodamo i izdvajanje za drugi mirovinski stup od 685,97 kuna, radniku na kraju ostane 9000 kuna.

Primjer 4: Koliko vam država uzme ako vam je neto plaća 12.000 kuna?



Slični su zahvati poreznika i na neto plaću od 12.000 kuna, koja u ukupnom iznosu zapravo iznosi 22.077,80 kuna. Kolač države tu doseže ukupno 9130,25 kuna, što čini preko 41 posto ukupne plaće. Samo na porez na dohodak odlazi 2678,57 kuna, čemu još valja pribrojiti i zagrebački prirez u iznosu od 482,14 kuna. Za zdravstveno osiguranje iz takve se plaće izdvaja 3126,90 kuna, a za prvi, državni stup mirovinskog osiguranja 2842,64 kune. Za drugi mirovinski stup radnik na toj plaći mjesečno izdvaja 947,55 kuna, pa radniku na kraju ostaje samo 12.000 kuna, ili nešto više od polovice zarađene plaće.

Prekompliciran sustav plaća

Hrvatska, već godinama upozoravaju stručnjaci, ima prekompliciran način obračuna plaća, koji laicima nije jasan, a uz to se i često mijenja. U njemu se teško snalaze i strani ulagači. S druge strane, porezno opterećenje, posebno u segmentu doprinosa, vrlo je veliko. Jasno, taj se novac ne može unaprijed smatrati potpuno izgubljenim, budući da odlazi na financiranje zdravstvenih i ostalih javnih usluga, poput školstva, kao i za isplatu kakvih-takvih mirovina.

No iz tako velikog poreznog opterećenja financiraju se i brojne neracionalnosti u državnoj i lokalnoj upravi i samoupravi, čija je kvaliteta usluga daleko od one kakva bi trebala biti u 21. stoljeću. Stoga se može reći da je tako veliko porezno opterećenje rada u Hrvatskoj i posljedica glomazne i skupe države, s čijom se reformom dosad nitko ozbiljno nije htio uhvatiti u koštac. Ne čudi stoga što se i kod nas sve češće javljaju prijedlozi o poreznom rasterećenju rada.

"U Hrvatskoj je puno veći značaj države u gospodarskom životu nego u drugim tranzicijskim zemljama. Hrvatsku treba porezno rasteretiti, kako bi ljudi imali slobodu izbora", poručuje za Index konzultant Andrej Grubišić, koji već godinama zagovara promjenu sustava plaća i reforme u javnom sektoru.

Članak preuzet s portala www.index.hr






Tagovi: država, plaće, doprinosi, porex, bruto, neto

*Komentari se objavljuju u realnom vremenu i SB Online ne može biti odgovoran za ono što korisnici objave. Zabranjeno je vrijeđanje i klevetanje. Takvi će komentari biti obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.

Od idućeg bi mjeseca čak 200 tisuća radnika moglo raditi kraće, ali za istu plaću
Pročitajte kako će funkcionirati skraćeni radni tjedan
Danas se obilježava Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Ona ili On, svaki glas Kolindi je glas za Plenkovića i glas ovoj Vladi
Državna uprava potencira industrijsku proizvodnju u Slavonskom Brodu - Dolazi poduzeće koje će zapošljavati nekoliko stotina radnika?
Dolaze bolji dani za poljoprivrednike? Država daje do 24 milijuna kuna potpore!?
Šlepanje na račun države mora prestati!
Recept za sangriju: Popularno piće koje će biti glavni hit ljetnih druženja
Početkom iduće godine u Hrvatskoj se uvodi novi porez
Aeroklub mora roditeljima poginulog Slavonca platiti 674.000 kn odštete
61-godišnjakinja od crijepa zadobila ozlijede opasne po život
Dečki nakon sedam danja vožnje stigli u Dubrovnik
VINKO GRGIĆ: gradonačelnik/saborski zastupnik, pobjednik ili gubitnik
Zbog napadanja i dreke na zaposlenike i goste strani državljanin kažnjen je novčanom kaznom od 1.200 kuna
62 nova slučaja koronavirusa u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 122 osobe
Poznat uzrok požara na automobilu
Pozivaju se mladi da smanje izlaske i druženja
Nagli skok novooboljelih na području naše županije
HNB izdala nove srebrnjake u povodu 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija ʺBljesakʺ i ʺOlujaʺ
UPRAVO: Na području Slavonskog Broda i pet općina proglašena elementarna nepogoda
Današnja najviša dnevna temperatura zraka od 28 do 31 °C
Danas će bez struje biti...
5 neobičnih navika za stolom koje Hrvati ne opraštaju
Pogledajte prizore iz parka Klasije dva dana nakon nevremena
Brodski portal bi mogao ministricu koštati fotelje
Koronavirus ušao u slavonski starački dom
SRETAN KRAJ: Otac i sin ponovno zajedno, Šimun izašao iz bolnice
PRKAČIN: ʺHOS je nastao na tradiciji ustaške vojskeʺ
28 novih slučajeva koronavirusa u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 110 osoba
Bitku s bolešću izgubio je vijećnik Županijske skupštine
Potukli se policajac izvan službe i stariji maloljetnik

Pretraži SB Online

SLAVONSKI BROD VRIJEME

ČITAJTE NA SBonline

.

Recept za sangriju: Popularno piće koje će biti glavni hit ljetnih druženja

.

Početkom iduće godine u Hrvatskoj se uvodi novi porez

.

Aeroklub mora roditeljima poginulog Slavonca platiti 674.000 kn odštete

.

61-godišnjakinja od crijepa zadobila ozlijede opasne po život

.

Dečki nakon sedam danja vožnje stigli u Dubrovnik

.

VINKO GRGIĆ: gradonačelnik/saborski zastupnik, pobjednik ili gubitnik

.

Zbog napadanja i dreke na zaposlenike i goste strani državljanin kažnjen je novčanom kaznom od 1.200 kuna

.

62 nova slučaja koronavirusa u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 122 osobe

.

Poznat uzrok požara na automobilu

.

Pozivaju se mladi da smanje izlaske i druženja

Tražim radnika za posao na farmi

Brži Krediti Za Sve Pojedince

Ponuda zajam (KREDIT) 100% od garancija

► REGISTRIRAJ SE DA OBJAVIŠ OGLAS

.

Nagli skok novooboljelih na području naše županije

.

HNB izdala nove srebrnjake u povodu 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija ʺBljesakʺ i ʺOlujaʺ

.

UPRAVO: Na području Slavonskog Broda i pet općina proglašena elementarna nepogoda

.

Današnja najviša dnevna temperatura zraka od 28 do 31 °C

.

Danas će bez struje biti...

.

5 neobičnih navika za stolom koje Hrvati ne opraštaju

.

Pogledajte prizore iz parka Klasije dva dana nakon nevremena

.

Brodski portal bi mogao ministricu koštati fotelje

.

Koronavirus ušao u slavonski starački dom

.

SRETAN KRAJ: Otac i sin ponovno zajedno, Šimun izašao iz bolnice

.

PRKAČIN: ʺHOS je nastao na tradiciji ustaške vojskeʺ

.

28 novih slučajeva koronavirusa u protekla 24 sata, u bolnicama ukupno 110 osoba

.

Bitku s bolešću izgubio je vijećnik Županijske skupštine

.

Potukli se policajac izvan službe i stariji maloljetnik

.

Novom poreznom reformom Vlada Republike Hrvatske Gradu Slavonskom Brodu uzima preko 20 milijuna kuna

.

Stožer izvijestio o novim brojkama u našoj županiji

.

Struje neće biti...

.

Danas promjenljivo, kiša i pljuskovi bit će češći prijepodne

.

Ovo moramo probati! Recept za kremastu ljetnu štrudlu od vanilije i višanja

.

Nesvakidašnja prosidba o kojoj se priča: Plakala je, jedva je došla sebi

FOTONALAZ

Pogledajte prizore iz parka Klasije dva dana nakon nevremena