Danas se obilježava Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Tema Svjetskog dana zaštite okoliša 2020. godine jest „Slavimo biološku raznolikost". „Sa milijun vrsta koje su suočene s izumiranjem nikada nije bilo važnije vrijeme za fokusiranje na biološku raznolikost."

Cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša jest da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša i usmjeravanja ka održivom razvoju. Nužno je da postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje Planeta znajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve. Brodsko-posavska županija u svojim razvojnim programima i projektima proaktivno vodi računa o zaštiti okoliša, posebice svoje prirodne baštine. S ciljem očuvanja zaštićenih područja, svojti, minerala, sigova i fosila, 2004. godine osnovala je Javnu ustanovu za upravljnje zaštićenim dijelovima prirode na svome području – Natura Slavonica pod čijom je nadležnošću sedam zaštećenih područja i 15 područja ekološke mreže. Jedan od njih je i „Muški bunar" specijalni rezervat šumske vegetacije smješten na jugozapadnome dijelu Psunja, na površini oko 43 ha. Sekundarna je bukovo-kitnjakova prašuma. U tome zaštićenom prirodnom objektu, na nadmorskoj visini 750 – 800 m, prostire se stara gorska bukova šuma (17 ha) i mješovita šuma hrasta kitnjaka i bukve (26 ha), približne starosti 250 – 300 i više godina.

Dimenzije divovskih bukovih i kitnjakovih stabla dosižu i do 40 m visine, s prsnim promjerima do 250 cm. Govoreći o prašumama na području Brodsko-posavke županije nalazi se i jedinstvna sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka u blizini Okučana. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo, a iz redovnog gospodarenja Izlučen je iz još davne 1928. godine u površini oko 53 ha. Prašnik se  nalazi na približno 96 m nadmorske visine. Danas je to posebni rezervat šumske vegetacije koji ima oko 1000 starih stabala hrasta lužnjaka i oko 150 stabala običnoga graba i bukve.

Brodsko-posavska županija putem Javne ustanove skrbi i nastoji  još jedan bis prirode a to je posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina koji je zaštićenim proglašen 1987. godine. Sa površinom od 640 ha proteže se uz rijeku Savu u dužini od 6 kilometara te obuhvaća baru Dvorinu, manje bare, poplavne livade i pašnjake kao i poplavnu šumu hrast lužnjaka. Posebno je značajno kao gnjezdilište, hranilište i zimovalište bojnih vrsta ptica.

Najljepšu priču o Slavoniji i ovome kraju Republike Hrvatske zacjelo priča značajni krajobraz Gajna, zaštićen prije četvrt stoljeća i smješten između sela Oprisavci i Poljanci u "džepu” koji na južnoj strani graniči s rijekom Savom. Područje krajobraza s površinom većom od 300 hektara, značajno je kao jedinstveni poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom, no kao pašnjak zapravo postoji stoljećima jer su stanovnici ovdje na ispašu oduvijek dovodili svoju stoku. Danas se na području Gajne nastoje reintroducirati stare  hrvatske pasmine na tom terenu, a prije svih riječ je o slavonsko-srijemskom podolskom govedu, no ono nije ovdje jedina vrsta, tu žive i crne slavonske svinje, posavski konji, ovce cigaje, guske, kokoši hrvatice, kao i posebna vrsta pasa - hrvatski ovčar - kao neodvojivi pratitelj stoke u Slavoniji.

Nešto kasnije, točnije 2010. godine odlukom Županijske skupštine zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza postao j i Pašnjak Iva. Ovj poplavni pašnjak nalazi se južno od sela gorice u Općini Dragalić kod  Nove Gradiške i već stotinama godina služi za slobodnu ispašu konja, krava, svinja, gusaka i ostalih životinja. Posebnu vrijednost području daje vegtacija nitrofilnih travnjaka i pašnjaka koju ispašom održavaju autohtoni posavski konji stočara iz okolice te redovita košnja. Ovakva staništa rijetka su i ugrožena u Europi te zaštićena Bernskom konvencijom. Valja istaknuti da u poplavnom dijelu godine, Pašnjak Iva postaje mrijestilište savskih riba te dom velikom broju različitih vrsta ptica.

Govorći o pticama, Brodsko-posavska županija skrbi o još jednom ornitološkom daru prirode, a riječ je o posebnom ornitološkom rezervatu Jelas ribnjaci. Odlukom Županijske skupštine, ovo područje zaštićno je 1995. godine, a dio su i ekološke mreže NATURA 2000 kao područje očuvanja značajno za ptice. Rezervat obuhvaća 125 ha površine ribnjaka na kojem se gnijezde, hrane i zimuju razne vrste ptica od kojih u najvćoj mjeri žličarka, siva guska, gak, žuta čaplja, mala i velika bijela čaplja i mnoge duge. Jelas polje i samo je zaštićeno 1995. godine, a njegova golema površina od čak 28.800 ha koja se proteže na području Slavonskog Boda te općina Bebina, Oriovac, Sibinj i Brodski Stupnik i blizina rijeke Sve čine ovo područje iznimno pogodnim za hranidbu i gniježđenje ptica.

Uz obilježavanje ovogodišnjeg Dana zaštite okoliša još jednom treba podsjetiti na važnost njegova očuvanja ne samo zbog prirodnih bogatstava, već i zbog tradicijske baštine i naslijeđa koje korijene vuku u davnoj prošlosti. Znajući da je uloga lokalnih zajednica ključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštite okoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnije budućnosti za sve, nužno je da postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernog razvitka te preuzmu odgovornost za očuvanje našeg planeta jer prihvaćanje odgovornosti te ukazivanje na snagu i moć pojedinca jedna od ključnih poruka obilježavanja dana zaštite okoliša.

Izvor: bpz.hr