'Ajde da te spremim u snašu'; kako se nekoć odijevalo u narodne nošnje, a kako ih predstavljamo danas?

SLAVONSKI BROD - Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Slavonskom Brodu danas je otvorio svoju prvu programsku sezonu popularno-stručnim predavanjem „Ajde da te spremim u snašu! - prakse odijevanja narodnih nošnji kao nematerijalna kulturna baština“, koje je održano u Edukacijsko-multimedijalnom centru u Tvrđavi Brod.

Voditeljica Centra, etnologinja dr. sc. Marija Gačić, tom je prilikom predstavila suvremene uporabe narodnih nošnji u Slavoniji kroz četiri aspekta svog višegodišnjeg istraživanja za pripremu doktorske disertacije: tradiciju, baštinu, afekt i tijelo. Pojasnila je odnose prema tradicijskoj odjeći, identitetu, emocijama i promjenama koje se događaju kada odjenemo narodnu nošnju.

– U svom istraživanju posebnu sam pozornost posvetila kontinuitetu elemenata nekadašnjeg života i seoskom tradicijskom odijevanju, te praksi koje kreiramo danas sukladno potrebi za identifikacijom, želji za izricanjem pripadnosti slanjem poruka drugima javnom upotrebom tradicijskih narodnih nošnji – istaknula je Marija Gačić, u čijem je radu važan i element tijela.

– Čini mi se da se ni u jednom istraživanju o narodnim nošnjama nitko do sad nije bavio tijelom u narodnoj nošnji, pa sam smatrala vrijednim uzeti u obzir i taj pristup, jer prilikom odijevanja narodnih nošnji nailazimo na određena pravila pokreta i ponašanja, poput primjerice 'zabrane' ili nemogućnosti sjedenja u nošnji, postavljanja ruku, nogu, glave prilikom odijevanja nošnje, izrade etno frizure; ali i o određenim tragovima na dijelovima tijela koje ostavlja nošnja nakon njezina skidanja, kao uostalom i suvremena odjeća – pojasnila je etnologinja Gačić.

Posebnu je pozornost posvetila kriterijima te kritikama koje se vežu uz izgled i način nošenja narodnih nošnji, osobito u suvremenom kontekstu društvenih mreža, ali i u određenim religijskim (u crkvi) ili političkim prigodama, protokolima, prezentacijama Hrvatske kao zemlje tradicijske baštine, kojega su neizostavan segment narodna ruha svih krajeva Lijepe Naše.

Marija Gačić opisala je i vlastito iskustvo prvog spremanja 'u snašu', odnosno u žensku narodnu nošnju, govorila je o nekim nepripadajućim elementima izvorne slavonske tradicije prilikom odijevanja u nošnju, poput suvremenih traperica, cipela i slično, posebno ako se želi prenijeti poruka autentičnosti i izvornosti slavonske tradicijske baštine.

– To sam nazvala tradicijskim purizmom, nastojeći ukazati da se iz narodne nošnje/tradicije izbace elementi za koje smatramo da nisu njen dio – kazala je etnologinja Gačić. Svoje istraživanje provodila je na području cijele Slavonije, u tri konteksta uporaba narodnih nošnji: scenski, religijski i politički. Trajalo je to sve od 2014. do pred početak 2025. godine, kada je disertacija i završena, a prošlog proljeća i obranjena u stjecanje doktorata iz humanističkih znanosti - etnologije i kulturne antropologije.

Na predavanju su, uz zainteresirane građane, sudjelovali i gosti iz Muzeja Slavonije iz Osijeka te Muzeja bećarca iz Pleternice, kao i učenici slavonskobrodske Obrtničke-tehničke škole, koji se školuju za zanimanja modni tehničar i krojač. Njima je predavanje bilo posebno korisno u kontekstu poveznice tradicijske baštine, odijevanja i suvremenog dizajna. – Na koncu, upravo to transgeneracijsko prenošenje spoznaja o vrijednostima tradicijske baštine, pa i odijevanja u narodne nošnje, na nove naraštaje, imperativ nam je svima, želimo li od zaborava sačuvati sve ono što smo naslijedili od naših baka i djedova – poručila je dr. sc. Marija Gačić.

Predavanje je održano u sklopu manifestacije Dani europske baštine 2026., a ujedno je i prvi u nizu programa koji će se tijekom rujna i listopada u sklopu programske sezone projekta 'Baštion' (o kojemu smo pisali OVDJE) održavati u Slavonskom Brodu s ciljem predstavljanja i približavanja nematerijalne kulturne baštine široj javnosti.

fotografije: I.V. i privatna arhiva Marije Gačić