Tihi, ali vodeći ubojica: visoki krvni tlak uzrok je teških bolesti, kardiolozi apeliraju na samokontrolu

U povodu Svjetskog dana hipertenzije, javnozdravstenu akciju za sve građane Slavonskog Broda organizirale su Udruga za zdravlje srca i Opća bolnica 'Dr. Josip Benčević'. Ispred bolničke poliklinike ovog su prijepodneva svi zainteresirani imali priliku besplatno izmjeriti vialne parametre - arterijski tlak i razinu glukoze u krvi. Na raspolaganju su im za sve stručne savjete i preporuke bili liječnici bolničkog multidisciplinarnog tima za liječenje rezistentne hipertenzije: interventni kardiolozi, nefrolozi i endokrinolozi i medicinske sestre i tehničari.

- Itekako je poznato, prema dostupnim epidemiološkim podacima, da je hipertenzija zapravo vodeća kronična nezarazna bolest i prvi ubojica po svim modelima u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Naime, smatra se da u cijelom svijetu negdje oko 1,4 milijarde ljudi boluje od hipertenzije, ili oko 33 posto ukupne populacije. Ono što je poražavajuće jest da se od njih svega 44 posto liječi, ali adekvatno se liječi manje od toga – svega 23 posto ljudi ima dobro kontrolirane vrijednosti tlaka. Dakle, to je bolest koja je i dalje najčešće poddijagnosticirana i nedovoljno prepoznata. Postoje brojni razlozi za to: od toga da se pacijent mora sam suočiti s vrijednošću tlaka prije nego što se javi liječniku, zatim dostupnost obiteljskih liječnika i specijalista, kao i dostupnost tlakomjera te, naravno, samosvijest - istaknua je u toj prigodi pim. dr. sc. Katica Cvitkušić Lukenda, spec. interne medicine i subspec. kardiologije i pročelnica Slube za internističke djelatnosti slavonskobrodske Opće bolnice.

Kod hipertenzije, naglašava, najčešće treba obratiti pažnju na obiteljsku anamnezu – ako netko u obitelji, primjerice roditelji imaju povišeni tlak, vrlo je visoka vjerojatnost da će ga imati i djeca. No, zašto je važno prepoznati i liječiti arterijski tlak? Zato što je, odgovara, neregulirani tlak glavni uzrok većine moždanih udara (i ishemijskih i hemoragijskih) ali i akutnog infarkta miokarda, odnosno akutnog koronarnog sindroma. - Hipertenzija je akcelerator svih aterosklerotskih događanja, stoga je važno na vrijeme prepoznati i voditi dnevnik samokontrole vrijednosti tlaka, kao i srčanog pulsa. Ciljne vrijednosti trebale bi biti manje od 140/90 mmHg, a u kućnim uvjetima manje od 135/85 mmHg. Ako pacijent sam primijeti trend porasta krvnog tlaka, treba se javiti svom liječniku. Zato je važno redovito mjeriti tlak - poručila je prim. Lukenda i upozorila također na važnost promjene stilova života i prehrane: smanjiti unos soli na manje od 2 grama dnevno, smanjiti tjelesnu masu i biti fizički aktivan na tjednoj bazi.

- Kad je prehrana u pitanju, ključno je izbjegavati dodatne obroke i prerađenu hranu, grickalice, razne fast foodove. Inače, restoranska hrana često je slanija od one koju sami pripremamo, zato je bolje pripremati hranu kod kuće i ne uzimati dodatne obroke. Treba izbjegavati i zaslađena pića, jer time promičemo sve negativne kronične nezarazne bolesti: hipertenziju, dijabetes i pretilost - kazala je dr. Lukenda.

Na pitanje koliko u slavonskobrodskoj bolnici imamo intervencija na godišnjoj bazi, kaže da, što se tiče infarkta, ima ih oko 650 godišnje. Ako govorimo o akutnom koronarnom sindromu, to su pacijenti koji podliježu koronarografiji – njih je negdje 1600 do 1700.

- Osim liječenja hipertenzije lijekovima, postoji još jedna metoda – intervencijsko liječenje hipertenzije kod bolesnika s nereguliranim vrijednostima, odnosno rezistentnom hipertenzijom (ako imaju tri antihipertenziva, a vrijednosti su i dalje veće od 140/90 mmHg). Takve bolesnike, nakon što iscrpimo metode liječenja lijekovima, ako uredno uzimaju terapiju i donose nam dnevnik mjerenja i 24-satni zapis, dodatno obrađujemo putem kardiološke i nefrološke ambulante kao kandidate za intervencijsko liječenje. To zahtijeva slikovnu metodu poput CT-a renalnih arterija, a sam intervencijski postupak izvodi se na kardiologiji u bolnici. Ustanovljen je i multidisciplinarni tim za liječenje rezistentne hipertenzije, tako da takve bolesnike timski razmatraju interventni kardiolozi, nefrolozi i endokrinolozi, kako bismo vidjeli je li pacijent dobar kandidat i treba li dodatnog pristupa - napomenula je dr. Lukenda.

Govoreći o prvim simpomima visokog tlaka, istaknula je da je to prije svega glavobolja, obično zatiljna, a ponekad se mogu javiti i vrtoglavica, ošamućenost, zanošenje i slično. - Nažalost, često prvi simptom može biti i krvarenje u mozgu. To je poražavajuće jer nosi teške posljedice. Ako se hipertenzija ne prepozna, a obično je bolesnici koji dobro toleriraju visoki tlak nemaju izraženih simptoma , manifestira se jednim fatalnim incidentom koji donosi veliki invaliditet. Zato, kažem, bolje je na vrijeme spriječiti i liječiti, nego završiti s hemiparezom i ovisnošću o tuđoj pomoći - poručila je.

Inače, arterijsku hipertenziju, odnosno povišeni krvni tlak, dijelimo na dvije vrste. Prva je esencijalna hipertenzija, najčešći oblik koji se javlja u osoba starije životne dobi, povezan sa starenjem i s krutošću krvnih žila i srca. No, u određenom postotku arterijska hipertenzija može se javiti i u osoba mlađe životne dobi, kada najčešće radimo dodatnu obradu jer neke druge bolesti drugih organa mogu biti povezane s povišenim tlakom. U svakodnevnoj praksi većinom liječimo pacijente starije životne dobi, ali ni oni mlađi nisu izuzeti - upozorio je pak dr. Domagoj Mišković, specijalist kardiolog u slavonskobrodskoj Općoj bolnici.

Na pitanje je li stres okidač za hipertenzivne krize i u kojoj mjeri - potvrđuje: apsolutno! - Postoje lijekovi koji djeluju na simpatički, odnosno autonomni živčani sustav, koji je trigeriran stresom. Današnji način života povezan je sa stresom, ali i s prehranom, s udjelom soli, s manjkom tjelesne aktivnosti, s povećanom tjelesnom težinom. Sve to doprinosi povišenju krvnog tlaka - pojasnio je dr. Mišković. Naglasio je da bi osobe s povišenim tlakom trebale barem jednom ili dvaput tjedno redovito izmjeriti krvni tlak. - To je osnova za uvođenje dnevne terapije. Danas na raspolaganju imamo stvarno modernu terapiju i ne vidim razloga da toliki broj ljudi svakodnevno živi s povišenim tlakom. Ali čini se da to ne shvaćamo dovoljno ozbiljno. Ljudi često kažu: 'ma ja imam nizak tlak, ja imam visok, ali nemam tlakomjer, nemam vremena ići doktoru...', no - to nije dobro - kaže dr. Mišković.

Arterijska hipertenzija naziva se i tihim ubojicom. Neće osobi biti ništa dan, mjesec dana, ali s godinama povišeni krvni tlak negativno utječe na više organskih sustava, ne samo na srce, već može izazvati moždani udar, zatajenje bubrega, bolesti perifernih krvnih žila. Kažem, danas ne samo da imamo puno dobrih lijekova, nego imamo i jednu metodu liječenja povišenog tlaka koja je već dvije godine dostupna u našoj bolnici. Riječ je o invazivnom postupku koji se zove renalna denervacija. Njime možemo pomoći ljudima koji imaju rezistentnu ili nekontroliranu hipertenziju – osobama koje uzimaju dva ili više antihipertenziva, a ne postižu ciljne vrijednosti krvnog tlaka. Dakle, radimo i to - rekao je dr. Mišković.

Važno je pitanje za one koji su na terapiji lijekovima, jer često se dogodi da pacijent ne nađe svoj lijek u ljekarni zbog nestašice ili ukinuća, pa mu se nude zamjene. Na pitanje povjerenja u zamjenski lijek, dr. Mišković odgovara kako postoje isti lijek ali od različitih proizvođača. - Ono što treba napomenuti pacijentima jest da neki ne žele uzimati jako puno lijekova. No, danas na tržištu imamo tzv. single pill kombinacije: dvije, pa čak i tri aktivne tvari u jednoj tableti. Time se poboljšava suradljivost pacijenta: ne mora uzimati tri tablete, nego u jednoj tableti dobije tri lijeka. Naš je cilj što više propisivati takvu terapiju kako bismo pacijentima olakšali i osigurali redovito uzimanje terapije, što je jedna od važnih odrednica uspješnog liječenja - pojasnio je dr. Mišković.

A kad je riječ o seknudarnoj hipertenziji i koji su njezini uzroci i simptomi, endokrinologinja i dijabetologinja dr. Nataša Moser ističe: to su hormonski poremećaji, poremećaji rada određenih žlijezda, štitnjače, nadbubrežne žlijezde, zatim poremećaji metabolizma kalcija. - Kod nadbubrežne žlijezde, hormoni aldosteron i kortizol najčešći su uzročnici poremećaja, odnosno arterijske hipertenzije. Da, kortizol i aldosteron jesu hormoni stresa, ali u osnovi se ipak događa poremećaj rada same žlijezde. S aspekta endokrinologije moramo govoriti i o debljini, koja je u velikoj mjeri uzrok arterijske hipertenzije i ostalih metaboličkih bolesti, dijabetesa, poremećaja metabolizma masti. Sekundarna hipertenzija je čak u potpunosti izliječiiva jer joj je poznat uzrok. Arterijsku hipertenziju najprije počinjemo liječiti u ambulanti obiteljske medicine. Nije potrebno da cjelokupna široka obrada ide odmah. Uvodi se početna terapija, prate se vrijednosti tlaka i u određenim trenucima treba posumnjati na moguću sekundarnu hipertenziju. To je osobito važno ako se hipertenzija javi u mlađoj životnoj dobi, ako su vrijednosti vrlo visoke, ako je potreban veći broj lijekova ili ako je hipertenzija koja je do tada bila dobro regulirana postala loše kontrolirana, odnosno ako su vrijednosti visoke ili osciliraju - pojasnila je dr. Moser.