Rekordna žetva, niska cijena: Zašto hrvatska pšenica vrijedi manje od europske?

Prvi podaci nam ulijevaju optimizam – žetva je, po pitanju i prinosa i vremenskih uvjeta, dobro započela. Agroklimatske prilike tijekom zime, proljeća, pa i početkom ljeta, bile su gotovo idealne za ozime kulture te, poput prošle godine, ponovno bilježimo rekordne prinose – ocijenio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak tijekom jučerašnjeg boravka u Brodsko-posavskoj županiji.

Na 160 tisuća hektara, koliko je obuhvaćeno sjetvom, očekuje se urod pšenice veći od lanjskog. Podaci s vagona pokazuju prinose iznad prosjeka od 6,7 tona po hektaru, što je Hrvatskoj prošle godine donijelo ukupno 1.050.000 tona pšenice. Ove godine predviđa se znatno više od milijun tona. Državni tajnik Majdak podsjetio je da Hrvatska osigurava oko 400.000 tona domaćoj mlinarsko-pekarskoj industriji, odnosno stočarskom sektoru, a značajan dio izvozimo. - Hrvatska je izvoznica ne samo pšenice, nego i ostalih žitarica i uljarica, a dosad smo na tom polju godišnje izvozili između 150.000 i 200.000 tona – rekao je Majdak.

Napomeno je kako Ministarstvo i Vlada već tri godine dosljedno ulažu u razvoj dodatnih skladišnih kapaciteta kako bi domaći ratari svoj urod mogli prodati u vrijeme najpovoljnijih cijena. -  Putem najavljenih natječaja te dodatnim nacionalnim sredstvima nastavit ćemo ulagati u izgradnju silosa, kako bismo poljoprivrednicima u što kraćem roku omogućili skladištenje i prodaju po povoljnijoj cijeni, budući da je cijena u vrijeme žetve uvijek najniža, dok raste u jesenskim, zimskim pa i početkom iduće godine. Time im želimo omogućiti pristup ne samo hrvatskom, nego i zajedničkom europskom tržištu, gdje smo prisutni posebice u susjednim zemljama, a prednjači Italija, kako u izvozu pšenice, tako i kukuruza – pojašnjava državni tajnik.

Otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj za aktualni rod 2026. godine kreće se oko 150 eura po toni (bez PDV-a) za standardnu kvalitetu, što je na razini od oko 0,15 eura po kilogramu. Cijene za pšenicu premium klase dosežu do 200 eura po toni. Ovakvo stanje na tržištu izaziva nezadovoljstvo među domaćim ratarima jer ponuđene cijene često ne pokrivaju troškove proizvodnje. Zbog pritiska globalnih viškova i uvoza iz susjednih zemalja, cijene u Hrvatskoj su među najnižima u Europskoj uniji.

Na upit novinara zašto je to tako i mogu li proizvođači očekivati izjednačavanje s prosjekom u ostalim zemljama EU, Majdak kaže kako cijena ovisi ne samo o burzovnim kretanjima, nego i o poziciji naših proizvođača. - Primjerice, u zapadnoj Hrvatskoj cijena je nešto viša, jer je u nju uračunat i manji trošak transporta, što je važno s obzirom na to da nam je Italija najveći izvozni partner. Na tržištu, osobito kod otkupljivača, zamjetne su razlike u cijenama, a upravo su na zapadu one više. Zato smo organizirali sastanak s proizvođačima i otkupljivačima kako bismo pripremili mjere za iduću godinu, s naglaskom na nove skladišne kapacitete i na ono na što možemo izravno utjecati:  definiranje pravilnika kojim će i otkupljivači i proizvođači biti ravnopravni sudionici u utvrđivanju kvalitativnih vrijednosti pšenice prilikom otkupa. Jer, kako žetva počinje, tako uvijek pokrećemo rasprave o tim pitanjima – kazao je Majdak.

Cilj je, ističe, za istim stolom okupiti obje strane, Ministarstvo i proizvođače odnosno otkupljivače i pomoći u oblikovanju što boljih kvalitativnih uvjeta. - Ipak, ključno rješenje vidimo u povećanju skladišnih i prerađivačkih kapaciteta, kojih u Hrvatskoj nedostaje. Onako kako smo modernizirali poljoprivrednu mehanizaciju, tako moramo osuvremeniti i mlinove i pekare, dodatnim ulaganjima sustići konkurentske zemlje koje nam već sada izvoze brašno i pekarske proizvode. Time smo, vjerujem, odgovorili na pitanja o preradi i daljnjim koracima. Sve navedeno možemo ostvariti zajedničkim naporima i jasnim ulaganjima – ustvrdio je Tugomir Majdak.