Prva samostalna izložba umjetnice Kristine Jurić u Velikoj Kopanici

VELIKA KOPANICA - U sklopu obilježavanja Dana općine Velika Kopanica, svoju prvu javnu izložbu nakon više od dva desetljeća privatnog slikanja predstavlja umjetnica Kristina Jurić. Pod naslovom Slavonija na platnu - Gizdava Šara, postavljena je izložba 25 umjetničkih slika koje svjedoče o njezinom 20-godišnjem stvaralaštvu.

Kako nam je ispričao Josip Jurić, organizator izložbe i Kristinin sin, njegova majka i umjetnica odvažila se napokon javno pokazati svoje slike nakon dvadeset i nešto godina slikanja. Njezini Radovi prikazuju zapravo šokačku kulturu. Prikazuju ono kroz što je umjetnica proživljavala kroz svoje djetinjstvo i što ju je vuklo kroz cijeli njezin život, objasnio nam je Josip.

Posebno je emotivna priča o preseljenju umjetnice početkom 2000-ih u Dalmaciju. Kako ističe, ono što ju je vuklo rodnome kraju bile su uspomene na Slavoniju i Šokadiju u kojoj je odrasla. Napokon je 2005. godine uspjela staviti kist na platno i početi slikati.

Radovi su većinom izrađeni akrilnom tehnikom na platnu, dok su raniji nastajali kao tempere na kartonu i hamer papiru. Motivi su stare Slavonije i Šokadije – konji, kola, zaprege, narodne nošnje, stara sela i crkve. Umjetnička djela koja nas okružuju nisu samo puki prikazi krajolika, ona su rezultat duboke emocionalne povezanosti autorice sa Slavonijom, njenim krajolicima, ljudima i običajima. Kristina je iz svoje duše izvukla sve ono što je promatrala kao dijete, sve ono što je učila od svoje majke, od svoje bakice, od života u Jarugama – kaže Josip.

Zanimljivo je da većina slika ima svoje vlasnike, a samo su neke sa zidova obiteljske kuće. Izložba je postavljena upravo u Velikoj Kopanici jer je umjetnica, kako kaže, prije 16 godina preselila ovdje i smatrala prikladnim da prva izložba bude upravo u općini za Dane općine. Unatoč tome što je dio radova nastao u Dalmaciji – srce ju je, kako poručuje, uvijek vuklo natrag u Slavoniju.

Promatrajući cjelokupni opus, ne susrećemo se isključivo s prikazima slavonskih krajolika, nego i s vizualnim zapisima pripadnosti, nostalgije i identiteta. Svaki prikazani motiv tako nadilazi svoju osnovnu vizualnu vrijednost i postaje nositelj osobnog i kolektivnog sjećanja – kazao je Josip Jurić u recenziji ove impresivne izložbe.