25.2.2023. u 17:08
TEKST: dnevnik.hr/dnevnik.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Iako minimalac u Hrvatskoj nikad nije bio veći, zbog divljanja cijena oni koji za njega rade jedva spajaju kraj s krajem. Provjerili smo koliko se hrane uopće može kupiti s minimalnom plaćom nakon što se podmire osnovni troškovi.
Svima koji u Hrvatskoj rade za minimalac ovaj mjesec na račun je sjelo 560 eura. To je 62 eura više nego lani, pa bi to za one koji od njega žive možda i bila dobra vijest da istovremeno inflacija ne divlja.
Nakon što je krajem prošle godine, u studenom, bila na rekordnim razinama, u siječnju je ipak došlo do usporavanja te je rast potrošačkih cijena iznosio 12,7 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Problem je što su najavljena daljnja poskupljenja, pa je tako ovaj tjedan izašlo na vidjelo kako su veliki dobavljači najavili trgovcima čak 60 novih cjenika, što znači da nas od 1. ožujka, po svemu sudeći, čeka novi skok cijena u trgovinama. Iako se činilo da su one već dosegnule plafon i da će nakon uvođenja eura stvari ići na bolje, čini se da cjenovnoj agoniji još nije kraj. Poskupjet će gotovo sva uvozna roba, i to prema procjenama oko 10 posto.
Najteže je onima koji imaju najmanje, pa smo provjerili koliko samcu podstanaru koji radi za minimalac ostane mjesečno za hranu. Pokušali smo slikovito prikazati koliko se zapravo hrane može kupiti za iznos koji mu ostane kad odbije ono osnovno što mora platiti.
Ako uzmemo da plaća stanarinu 300 eura, a režije 120, za ostale troškove, u koje ulaze hrana, odjeća, obuća, higijena, ostane mu 140 eura.
U prehrambenu košaricu stavili smo osnovne namirnice, kao što su kruh, meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće, riba, jaja, brašno, ulje, kava…
Zapravo, uračunali smo one osnovne proizvode koji su dio prehrane prosječnog Hrvata. Iako oni s najmanjim primanjima prate akcije i kupuju tamo gdje je najjeftinije, mi smo cijene za ovu računicu uzeli u jednom trgovačkom lancu.
Što sve stane u košaricu U hladnjaku radnika na minimalcu u Hrvatskoj mjesečno se može naći kila svinjske lopatice (3,58 eura/kg), kilogram svinjskog vrata (3,98 eura/kg), paket mljevenog mesa – 2,59 eura, kilogram batka/zabatka (4,19 eura/kg) te kilogram pilećih prsa (5,89 eura/kg). Dodati se može i paket hrenovki (0,69 eura) te ćevapa (5,30 eura), četiri paštete po 1,29 eura i pola kilograma salame (3,98 eura).
Za odmak od mesnog menija, kupiti se može kilogram pastrve (5,52) i srdela (2,38 eura) te dvije konzerve tune (8,76 eura).
U mjesečne potrebe ubrojili smo 7,5 litara trajnog mlijeka (7,28 eura), dvije litre jogurta po 1,92 eura, pola kilograma sira (5,5 eura), dva kisela vrhnja po 200 g, za što je potrebno izdvojiti 3,18 eura, te jedan maslac od 3,05 eura.
U potrošačku košaricu radnika na minimalcu stavili smo i paket od 10 jaja (2,91 euro), kilogram šećera (1,33 eura) kilu brašna (0,62 eura) te litru suncokretova ulja (1,85 eura).
Tome smo dodali po kilu riže (2,12 eura) i tjestenine (1,85 eura) te 10 komada kruha po 700 grama (cijena 0,89 eura po štruci).
U mjesečnu košaricu stavili smo i tri kilograma krumpira (2,37 eura), kilogram luka (jedan euro), dvije velike konzerve graha (ukupno 3,18 eura). Od svježeg povrća u hladnjaku se mogu naći i dva kilograma salate po 1,09 eura, kila mrkve po jedan euro, kilogram tikvica (3 eura) i pola kilograma gljiva (2 eura). Dodali smo i jedne kisele krastavce (2 eura) te kiselu papriku (2,12 eura).
Od voća tu je 4 kg banana po 1,45 eura, dva kilograma jabuka po 1,32 eura i isto toliko naranči (2,65 eura ukupno).
Dodali smo i 200 grama kave (5,30 eura), dva puta po dvije litre soka od 1,59 eura, četiri čokolade po 1,10 eura i jednu marmeladu od 2,65 eura.
I nakon što je sve ove namirnice stavio u košaricu, našem radniku na minimalcu ceh je 139,78 eura. A to je smo dio mjesečnih potreba kad se radi o prehrani, niti izbliza dovoljno da se preživi mjesec dana, a da ne govorimo o higijeni, odjeći, obući, kulturi... Sve što podrazumijeva život dostojan čovjeka.
U Hrvatskoj minimalnu plaću prima najmanje 35 tisuća osoba, što je bio podatak iz listopada prošle godine, no kako je ona rasla od 1. siječnja, broj je sigurno veći.
Hrvatski minimalac među najnižima Kad se gledaju podaci za Europsku uniju, Hrvatska je među zemljama s najnižom minimalnom plaćom. Prema Eurostatu, niži minimalac (bruto iznosi) imaju Bugarska (398 eura), Mađarska (578 eura), Rumunjska (606 eura) i Latvija (620).
Najvišu minimalnu plaću, također u bruto iznosima, imaju Luksemburg (2387 eura), Njemačka (1987 eura) i Belgija (1955 eura).
"Što je zemlja razvijenija, to je udio hrane u mjesečnim troškovima manji jer ljudi troše i na druge stvari. U Hrvatskoj je udio hrane u ukupnim troškovima lani bio oko 26 posto, u zemljama EU-a prosjek je 13 posto, a u najrazvijenijim zemljama manji od 10 posto", pojašnjava Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kojeg smo upitali koliko bi trebala iznositi minimalna plaća u Hrvatskoj da bi se od nje pristojno živjelo.
Sever: Nema ozbiljnog razloga za dizanje cijena Međutim, kaže kako nove projekcije još nisu napravljene, a njihova procjena da tročlanoj obitelji za osnovne troškove života treba 10.500 kuna rađene su prije inflatornog udara.
"Velik dio onih s minimalnom plaćom i dosad je jedva krpao kraj s krajem. Doslovce su odvajali od usta da bi stavili nešto sa strane kako im ne bi sjela ovrha, a što će tek biti s novim krugom poskupljenja… Nema nikakvog ozbiljnog razloga za dizanje cijena jer je već sve poskupjelo lani", smatra Sever. Zaključuje kako su najbolji regulator kupci, koji bi se trebali okrenuti domaćim proizvodima.
Problem je samo - što kad se nema ni za to?
(Izvor: Dnevnik.hr)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.