17.4.2025. u 21:06
TEKST: D. Krstanović
FOTO: Arhiva
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
17.4.2025. u 21:06
TEKST: D. Krstanović
FOTO: Arhiva
Nakon molitvenog obreda, mise Gospodnje večere, na Veliki četvrtak, prestala su zvoniti crkvena zvona i ne oglašavaju se sve do vazmenog bdijenja na Veliku subotu. Ne sviraju orgulje kao niti druga glazbala za vrijeme obreda na Veliki petak.
U narodu se kaže kako se na Veliki četvrtak “zavezuju” zvona, a nakon molitvenog obreda, mise Gospodnje posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenose se u pokrajnju kapelu ili oltar.
S oltara se odnose svi ukrasi, svijećnjaci, oltarnici, nadoltarnici i sl. tako da oltar ostaje prazan bez ičega i to sve do subote, vazmenog bdijenja.
Veliki petak je spomen na Kristovu smrt koji je dan zapovijedani post i nemrs. Na taj se dan se ne slavi sveta misa, slave se samo obredi Velikog petka, koji uvijek započinju u strogoj šutnji. I taj će se obred služiti bez Božjeg puka zbog novonastale situacije i epidemije koronavirusa.
Crvena boja svećeničkog ruha koju svećenik nosi simbol je mučeničke smrti. Evanđelje na Veliki petak je Muka, “po Ivanu”, koja se ako može pjeva.
Na Veliki petak se ljubi križ. U crkvu se donosi drveni križ, koji se razotkriva te tri puta pjeva “Evo drvo križa”, nakon kojeg pjevanog zaziva narod u šutnji kleca i pjevano odgovara “Dođite, poklonimo se!”.
U nekim selima su običaji, budući da ne zvone crkvena zvona, da djeca idu po selu i pozivaju narod u crkvu klapaljkama i čegrtaljkama. To rade nekoliko puta na Veliki petak i subotu, sve do vazmenog bdijenja.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.