U Hrvatskoj je još uvijek zabranjen izvoz tkiva. Stručnjaci smatraju da sa izvozom genskog materijala treba biti oprezan

Tvrtka BioSave iz Srbije kani proširiti poslovanje na Hrvatsku. Zakon ih sprječava jer Hrvatska zabranjuje izvoz tkiva. Početkom prošle godine ponudili su poslovnu suradnju KBC-u Zagreb. Oni su ih odbili. Godinu dana nakon što su odbili suradnju, na zajednički sastanak s privatnicima, kažu, pozvao ih je ministar zdravstva

Krv iz pupkovine koji je za javnu banku donirala jedna rodilja pohranit će se na niskoj temperaturi u bačvi. Jednog dana će te matične stanice možda pomoći nekom pacijentu u nevolji. Banka Ana Rukavina neprofitna je ustanova koja u Hrvatskoj pohranjuje uzorke za opću dobrobit, a krv iz pupkovine pohranjuje se za javne i privatne potrebe. S drugim javnim bankama povezana je u međunarodnu mrežu pa se stanice mogu upotrijebiti za liječenje bolesnika širom svijeta. U Hrvatskoj je od 2007. do 2021. prikupljeno čak 23.609 uzoraka.

Puno više onih koji su donirali za javnu upotrebu, no ima roditelja koji plaćaju čuvanje za osobne potrebe.

No, hoće li banka na zagrebačkom Rebru dobiti privatnu konkurenciju?

Tvrtka BioSave iz Srbije kani proširiti poslovanje na Hrvatsku. Zakon ih sprječava jer Hrvatska zabranjuje izvoz tkiva.

Početkom prošle godine ponudili su poslovnu suradnju KBC-u Zagreb. Oni su ih odbili.

"Primili smo ponude suradnje privatnih poslovnih subjekata kao posrednika inozemnih banaka krvi i tkiva iz pupkovina. Odnosile su se na prikupljanje matičnih stanica iz krvi i tkiva pupkovine u Republici Hrvatskoj te pohranjivanje u privatne banke izvan Hrvatske. Pretpostavke za ostvarenje predložene poslovne suradnje izrijekom su definirane i ograničene zakonom i podzakonskom regulativom te je poslovna suradnja moguća isključivo ukoliko je udovoljeno navedenim pretpostavkama što je i stav ravnateljstva KBC-a Zagreb. Naime, banka tkiva može sklopiti ugovor samo s onom inozemnom bankom tkiva koja ima odobrenje nacionalnog i/ili regionalnog nadležnog tijela za tkiva i stanice te kojoj je nadležno tijelo za tkiva i stanice u RH izdalo potvrdu sukladnosti", odgovorili su nam iz ravnateljstva KBC-a Zagreb.

Godinu dana nakon što su odbili suradnju, na zajednički sastanak s privatnicima, kažu, pozvao ih je ministar zdravstva. Nisu promijenili mišljenje. No, ministra smo pitali zašto se sastao s privatnom tvrtkom koja želi u inozemstvu pohranjivati krv iz pupkovine.

"Jesam, sastajao sam se da bih čuo što je problem, i rezultat znate. u ovom trenutku dok struka nešto ne apostrofira ništa se ne mijenja, a jer vidim da vaše pitanje ide u tom smjeru, kažem vam ne pogodujemo. Ni u tom ni u svim drugim slučajevima", rekao je Vili Beroš.

Nije jasno kako ministar vidi u kojem smjeru ide naše pitanje, ali je činjenica da su održana tri sastanka s privatnom kompanijom.

"U ovom trenutku moj odgovor je ne, ako ne bude ovih elemenata ili utemeljenja ili najvažnije traženja struke na osnovu interesa pacijenata", ističe ministar.

Traže li pacijenti mogućnost da pohranjuju krv u inozemnim bankama? Rijetko - odgovaraju nam iz najvećih hrvatskih rodilišta, a roditeljima naglašavaju da to u ovom trenutku nije ni moguće.

U Srbiji je to dopušteno. No, primjer roditelja koji su u privatnoj švicarskoj banci CryoSave pohranili matične stanice pokazao je koliko je to područje slabo kontrolirano.

Kada su pet godina nakon rođenja kćeri tražili pohranjene matične stanice zbog potrebe liječenja u Americi uslijedio je šok. Stigao im je neupotrebljiv uzorak. Rastko Petaković, odvjetnik iz Beograda i oštećeni roditelj u aferi Cryosave opisuje očaj kada su im na Sveučilištu Duke u Sjedinjenim Državama rekli da je uzrok iz švicarske banke došao otopljen i neiskoristiv za medicinskih postupak kojim su htjeli liječiti svoju kćer.

"Dakle, netko tko vam kaže platite osiguranje i onda kada se desi taj slučaj da vama to treba, vidite da na vašoj strani imate nekoga tko nema sve potrebne certifikate, i nekoga tko vas ne obavještava o svemu što se dešava, ušli smo u dublju potragu i ta potraga se okončala time da smo otkrili da nemaju brojne certifikate, da brojne stvari rade mimo zakona, i vidjeli smo CryoSave kao našu glavnu metu s obzirom na to da je u trenutku kada se to dešavalo bila najveća banka matičnih stanica u Europi", kaže Petaković.

Njihova bitka rezultirala je kaznenom prijavom i zatvaranjem švicarske banke kada se otkrilo da su izgubili na stotine tisuća pohranjenih matičnih stanica.

"To je bio početak jedne strane osobne agonije, a s druge strane nekog osjećaja ličnog zadovoljstva i sreće da možete pomoći nekim ljudima. Iako je naša priča tužno završena, priče stotine tisuća ljudi koji su također imali posla s CryoSaveom ipak nisu tako tužno završene", dodaje Petaković.

Nakon gorkog iskustva, Petaković vjeruje da je važno da ova djelatnost bude dobro regulirana. Smatra da je važno da postoji dobar sustav javnog ali i privatnog bankarstva krvi tkiva iz pupkovine.

Preostali uzorci iz CryoSave prebačeni su u jednu poljsku banku. Oglašavaju se onako kako to čine i druge privatne banke čiji je vrijednost biznisa procijenjena na milijarde dolara. Za dvije do tri tisuće dolara, obećavaju mir roditeljima za slučaj bolesti.

Tvrtka BioSave nam odgovora da od 2013.,otkako su osnovali firmu u Hrvatskoj pokušavaju započeti suradnju s relevantnim tijelima kako bi klijentima u Hrvatskoj pružili istu mogućnost.

“Zakonska ograničenja u Hrvatskoj su takva da mi nismo u stanju da pružamo uslugu pohrane matičnih stanica. Najveća je prepreka tumačenje Zakona o primjeni ljudskih stanica i tkiva od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske, a koje smatraju pohranu matičnih stanica u banci krvi sa sjedištem izvan Republike Hrvatske izvozom tkiva. Naš je stav da se ne radi o izvozu i to iz razloga što bi se matične stanice pohranjivale na području Europske Unije, a osobito iz razloga što one ne bi služile dalje u komercijalne svrhe, već bi se pohranjivale isključivo za davatelja i/ili članove njegove obitelji. Ističemo da smo trenutno u postupku pronalaženja pravnog rješenja za omogućavanje rada na području Republike Hrvatske, odnosno dobivanja suglasnosti za rad kao i postizanja suradnje s KBC Zagreb kao jedinom bankom krvi u Republici Hrvatskoj.”, pišu u odgovoru na naše pitanje.

Iako su održani sastanci s privatnom tvrtkom iz Beograda - ministar Beroš tvrdi da se regulativa za sada neće mijenjati.

Brojni stručnjaci nisu htjeli javno govoriti na ovu temu, ali se slažu da s izvozom genetskom materijala treba biti oprezan. I da postojeći zakon u Hrvatskoj ne bi trebalo mijenjati jer ne zakida pacijente: daje priliku i onima koji žele krv iz pupkovine donirati i onima koji žele matične stanice čuvati za osobne potrebe.

(Izvor: Danas.hr)