SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Stručnjaci u sklopu Novogradiškog sajma govorili o prevenciji i suzbijanju afričke svinjske kuge: U raspravu se aktivno uključile tri zastupnice u Hrvatskom saboru /FOTO/

PRIJE 7 MJESECI
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: DK

Prijavite se da možete ocijeniti galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Stručnjaci u sklopu Novogradiškog sajma govorili o prevenciji i suzbijanju afričke svinjske kuge /FOTO/

PRIJE 7 MJESECI
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: DK

Namjeravajući sudionicima organizirati aktualno predavanje vezano uz poljoprivredu čelništvo 24. Novogradiškog sajma poznatog pod nazivom Poljoprivredno-poduzetničke ideje Brodsko-posavske županije pozvalo je dva ugledna domaća stručnjaka koji su govorili o prevenciji i iskorjenjivanju afričke svinjske kuge u našoj zemlji. Kako je poznato ta zarazna bolest pojavila se u nekoliko županija gdje su otkrivena oboljenja domaćih i divljih svinja, a do sada je usmrćeno više od 22 tisuće životinja.


-Ključne su u ovom vremenu biosigurnosne mjere kako na prostorima uzgajališta domaćih svinja tako i u lovištima, a neophodna je suradnja uzgajivača svinja i lovaca sa veterinarskim stručnjacima – istakla je dr. med. vet. Martina Rubin iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Dodala je da lovci trebaju dosljedno provoditi biosigurnosne mjere, a u slučajevima kada se pronađe uginula divlja svinja na odgovarajući je način zbrinuti kako se bolest ne bi širila.

Drugi predavač prof. Dr. Nikica Šprem sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o virusu i smrtnosti svinja, te o dolasku virusa u Europu koji se počeo širiti 2014. godine i zahvatio je veliki dio kontinenta.


-Kroz ENETWILD projekt, kojega financira Europska agencija za sigurnost hrane prikupljaju se usporedivi podaci kako bi se analizirali rizici od bolesti koje dijele divlje životinje, stoka i ljudi – kazao je prof. dr Šprem i dodao da je tu riječ o inicijativama za prevenciju bolesti i edukaciji lovaca o ranom otkrivanju, a ciljevi koje će ENETWILD razviti tijekom sljedećih godina posebno su usmjereni na divlje svinje. On je iznio iskustva drugih zemalja koje su se suočile sa navedenom zarazom.

Skup je vodio Željko Burazović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i lovstvo Brodsko-posavske županije, a uz predstavnike lovačkih udruga, zakupnike lovišta  i uzgajivače toga kraja nazočili su mu predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor, potpredsjednik Lovačkog saveza ove županije Branko Bešlić, te saborske zastupnice Martina Vlašić-Iljkić, Marina Bilić Opačak i Ružica Vukovac, koja je potpredsjednica Odbora za poljoprivredu i selo Hrvatskog sabora.


Zastupnice u Hrvatskom saboru aktivno su se uključile u raspravu nakon predavanja te istaknule kako je dobar dio naše javnosti uvjeren kako je reakcija Ministarstva poljoprivrede bila spora, neadekvatna i u konačnici potpuno promašena, što je rezultiralo činjenicom da je Hrvatska, uz Rumunjsku, trenutno država s najviše slučajeva afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Europskoj uniji.

-Iako nam je sama sumnja na bolest koja već hara u neposrednom susjedstvu trebao biti ozbiljan alarm. Nije se na vrijeme pripremilo niti uzgajivače, javnost, građane niti je donesena strategija za afričku svinjsku kugu. Još uvijek u javnosti dominira nepovjerenje spram svih mjera jer su donesene kasno, bez pripremljene i informirane javnosti. Ministarstvo i dalje propušta ozbiljno se nositi sa svim izazovima širenja afričke svinjske kuge – istakle su saborske zastupnice naglašavajući kako je struka zakazala i prilikom određivanja metode eutanazije te su eutanazirane svinje u nekom broju žive stizale u Agroproteinku.

-Najspornija je međutim odluka o takozvanom odmoru objekta od godine dana. Mjere sprječavanja širenja bolesti trebaju biti rigorozne, treba dosljedno provoditi eutanaziju životinja na pozitivnim i kontaktnim gospodarstvima. Ako se čišćenje i dezinfekcija obave po pravilima struke, dovoljan je bitno kraći odmor objekta. Zabrana držanja od godine dana je besmislena i ekonomski pogubna za hrvatsko selo - dodale su zastupnice Vlašić-Iljkić, Vukovac i Opačak-Bilić izražavajući zabrinutost ukazujući na ozbiljan problem što je ljudima onemogućeno da se bave s daljnjim uzgojem, da obnove tovilišta i uzgajališta.

-Ako se korektno rade dezinfekcije, gospodarstva mogu biti u pogonu za tri do šest mjeseci. Nema niti jedne znanstvene studije koja potvrđuje da će se virus zadržati godinu dana u objektu ako su mjere napravljene po pravilima službe. Da bi se obnovila bilo kakva ekonomska proizvodnja, potrebno je barem još šest mjeseci da se bilo što stavi na tržište. Mnoge farme su poljoprivrednici podigli na kredit, pa je pitanje kako će svinjogojci bankama plaćati rate, ako najmanje 18 mjeseci nemaju nikakve prihode – zaključile su zastupnice u Hrvatskom saboru Martina Vlašić-Iljkić, Marina Bilić Opačak i Ružica Vukovac.



Ocijenite galeriju

Prijavite se da možete ocijeniti ovu galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovu galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.