Stižu stroga pravila i više kazne za prometne prekršaje, MUP će poduzeti i tri dodatne mjere

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa ima ambiciozan cilj. Do kraja 2030. na hrvatskim cestama trebalo bi biti 50 posto manje smrtno i teško stradalih osoba u odnosu na 2019. To znači da do kraja ovog desetljeća na hrvatskim cestama ne bi smjelo biti više od 148 smrtno stradalih osoba, 139 prometnih nesreća s poginulima te 1106 teško tjelesno ozlijeđenih, naveo je Josip Mataija , voditelj Službe prometne policije iz Ravnateljstva policije, na konferenciji Vision Zero u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Gdje smo sada? Lani je, otkriva Mataija, zabilježeno gotovo 36 tisuća prometnih nesreća na domaćim cestama u kojima je teško stradalo nešto više od tri tisuće osoba, a smrtno stradalo 239, što je za 35 osoba manje nego 2023. Mataija kaže da je, što se tiče sigurnosti u prometu, 2024. godina bila najbolja nakon prilično specifične 2020., odnosno covidne godine u kojoj je sve bilo drugačije.

S obzirom na to da nam je cilj u idućih šest godina ovu brojku smanjiti na 148 očito je danas čega mnogo posla. U tom poslu policija se često osjeća usamljenom, ističe Mataija.

" Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa je moderan i dobar, no provedba malo šteka. U njoj se policija često osjeća usamljeno", upozorava Mataija dodajući da je vizija Plana podijelila odgovornost između korisnika, kreatora i upravitelja. "Ne može za sve biti kriv vozač. Odgovornost moraju nositi i oni koji planiraju i projektiraju prometnice", kaže Mataija dodajući da su gotovo svi statistički podaci ove godine, odnosno u prvih osam mjeseci, bolji, osim onog najvažnijeg: broj smrtno stradalih u prometu kojih je bilo 194.

Najveći izazovi sigurnosti u prometu već godinama ostaju isti. To su brzina, alkohol, nekorištenje pojasa i zaštitnih kaciga te mobitel . Poseban problem u posljednje vrijeme, o kojem mediji često pišu, su i e-romobili. Mataija upozorava da je, suprotno pisanju medija, vožnja e-romobila zakonski uređena ta da su sva pravila propisana. Naglašava da prema zakonu e-romobile ne bi smjela voziti djecu mlađu od 14 godina. A eto, upravo im roditelji i rodbina najčešće kupuju vozila koja ne bi smjeli voziti, upozorava Mataija. "Roditelji bi trebali bolje razmisliti. Neću reći da ne vole svoju djecu, no njihovu sreću kupuju nečim što ih se može odvesti u nesreću", kaže voditelj Službe prometne policije.

Ističe i da će biti poduzete tri mjere kako bi sigurnost na cestama bila povećana. To su edukacija, inženjerska rješenja i zakonska regulativa. Što se zakona tiče vozači mogu očekivati ​​stroga pravila i veće kazne, najavljuje Mataija.

"Osnovana je radna skupina te idemo u izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je očito da određene kazne nisu demotivirajuće, pa ćemo ih podići. Tu mislimo i na zaustavljanje nasred prometne trake te na skrivanje tablica na motociklima", kaže Mataija dodajući da se razmišlja o uvođenju rigoroznijih pravila u promjeni vozačke dozvole stranaca. “Razmišljamo o tome da promijenimo pravila te da stranci iz trećih zemalja ne mogu više dobiti hrvatsku vozačku dozvolu kao na pladnju”, najavljuje.