30.7.2025. u 06:20
TEKST: D. Krstanović
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Slaonski Brod prema podacima Ministarstva zaštite okoliša među vodećima u odvojenom prikupljanju otpada
30.7.2025. u 06:20
TEKST: D. Krstanović
Prema najnovijim podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Slavonski Brod se svrstao među najuspješnije gradove u Hrvatskoj kada je riječ o odvojenom prikupljanju komunalnog otpada. Uz Osijek i Varaždin, Brod je jedan od rijetkih većih gradova koji već sada prelazi granicu od 50 % odvojeno prikupljenog otpada – cilj koji je za mnoge još uvijek nedostižan.
U 2023. godini, u Hrvatskoj je proizvedeno ukupno 1,88 milijuna tona komunalnog otpada, što je 486 kilograma po stanovniku, s godišnjim porastom od 2,5 %. Iako raste i stopa odvojenog prikupljanja – sada iznosi 49 % – to je i dalje ispod zadanih ciljeva koje Hrvatska mora ispuniti:
55 % do 2025.60 % do 2030.65 % do 2035.
Slavonski Brod, uz Osijek i Varaždin, prednjači među vodećim gradovima u postizanju i nadmašivanju nacionalnih ciljeva. Grad kontinuirano bilježi visoke postotke odvojenog otpada zahvaljujući komninaciji infrastrukturnih ulaganja, edukacije građana i organiziranog sustava prikupljanja.
Zajedno s još desetak gradova – među kojima su Prelog, Krk, Ludbreg i Koprivnica – Brod se nalazi u skupini samo 13 gradova koji su prošle godine premašili prag od 50 % odvojenog prikupljanja.
Iako pojedini gradovi prednjače, izvješće Ministarstva upozorava na usporavanje ukupne dinamike rasta. Poseban problem su nečistoće u odvojenom otpadu, osobito u biootpadu, zbog kojih se znatan dio tog otpada ipak mora svrstati u miješani.
Uz to, velik dio čak i pravilno odvojenog otpada završava na odlagalištima, čime se smanjuje njegova stvarna iskoristivost. Među 10 najvećih gradova, osim spomenutog trojca (Osijek, Varaždin i Slavonski Brod), Zagreb bilježi napredak, sada na oko 45 %, dok su Split i Zadar na začelju ljestvice.
Podaci Ministarstva jasno pokazuju: Slavonski Brod je primjer kako se upornošću i organizacijom može ostvariti značajan iskorak u gospodarenju otpadom. No da bi Hrvatska ispunila europske ciljeve, potreban je sveobuhvatan napor – uključujući poboljšanja u kvaliteti odvajanja, smanjenju otpada na odlagalištima i većem uključivanju građana u sustav.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.