Kreće nadzor postupanja policije prema migrantima

Sudjeluju i eksperti za ocjenu medicinskog stanja, kao i pravnog statusaHrvatske su vlasti nakon više izvješća nevladinih organizacija o nasilnom protjerivanju migranata i izbjeglica natrag u BiH, a koje je naša policija u najvećem broju demantirala, kao i višegodišnjeg inzistiranja Europske komisije, odlučile formirati neovisni mehanizam monitoringa postupanja policije na granici. O tome je još sredinom srpnja izvijestio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a o toj se temi ovaj tjedan iznova govori.

Hrvatska je prva država Europske unije koja uvodi takav neovisni nadzor, ali bi ga prema prijedlogu novog europskog Pakta o migracijama i azilu, o kojem se još raspravlja, trebale imati sve države na vanjskim granicama Unije. U monitoringu hrvatskog sustava neovisne su osobe i organizacije, među kojima su i one specijalizirane za ocjenu medicinskog stanja i pravnog statusa azilanata i migranata. Oni će raditi neovisne polugodišnje i godišnje procjene i preporuke te izravno adresirati svoje kritike na račun policijskog tretmana migranata.

Poznat pravni okvir Tijelo koje će o tome skrbiti službeno se zove Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite. Ono se sastoji od europskih agencija, pravobranitelja, UNHCR-a i Međunarodnog centra za migracije. S EK-om je MUP ispregovarao pravni okvir kroz koji će se monitoring provoditi, a sve je dalje na koordinacijskom i savjetodavnom odboru.

Treba reći kako su Human Rights Watch, Amnesty International i druge nevladine organizacije prije desetak dana izrazile zabrinutost u pogledu nezavisnosti i učinkovitosti toga tijela. Sporno im je što će, prema njihovim informacijama, mandat biti ograničen na policijske postaje blizu granice i graničnih prijelaza, a većina spornih postupaka navodno se događa dalje. Večernji list piše i da je Hrvatska jedina članica EU-a koja je od 2007. već imala takav mehanizam, na inzistiranje Nizozemaca, zajedno s kojima se, kao i UNHCR-om (koji je sve financirao), i provodio te uz prekide trajao do 2019. godine.

Za komentar smo zamolili arabista i bivšeg diplomata Daniela Bučana, koji kaže da smo mi općenito u svemu prvi, pa čak i onda kada praksa i iskustvo pokazuju da to nije svaki put dobro.

- Uostalom, Hrvatsku su nerijetko raznorazne domaće i strane nevladine udruge optuživale da naša policija loše postupa prema izbjeglicama i sada bismo mi valjda htjeli pokazati da postupamo korektno. Pitanje je, međutim, jesu li korektni i oni koji obavljaju taj nadzor te nemaju li tu nekakvih posebnih interesa. Ako taj nadzor obavljaju oni koji se zalažu da se migrante slobodno pušta u europske zemlje, onda će naravno tražiti svaku priliku da optuže one koji čuvaju svoje granice od neželjenog pritiska - upozorava Bučan. Novi impuls krize

Istovremeno, kriza ponovno dobiva novi impuls jer talibani nastavljaju svoj osvajački pohod u Afganistanu. S obzirom na to da redom padaju brojni gradovi i sela, već je oko 60.000 Afganistanaca preko Irana pobjeglo u Tursku. Cilj im je, naravno, Europa. Iako kaže da nije detaljnije upoznat sa stanjem na terenu, Bučan smatra da bi to moglo pogoršati situaciju vezano uz brojnost migranata koji teže Europi, jer je svim onim zemljama koji su na tome putu, uključujući i Tursku, njihovo zadržavanje na svom teritoriju poprilično velik teret.

- Iako Turska to koristi i kao sredstvo pritiska na EU te iz toga nastoji izvući i određenu korist. Općenito, to što se događa u Afganistanu nešto je za što su očito krivi tzv. vanjski faktori, u prvom redu Amerikanci koji su odustali i otišli, te same Afganistance ostavili na cjedilu. Od početka su mogli shvatiti da se općenito oružane sile teško bore protiv takvih gerilskih snaga. I da takvi ratovi i borbe traju jako dugo, bez nekog velikog učinka. Tamo je naslijeđeno stanje, najprije još od Sovjeta, koji su bili u Afganistanu i tamo su poraženi, između ostaloga i zahvaljujući američkoj pomoći onim snagama koje su u međuvremenu postale talibanske i islamističke snage svih vrsta. I sada haraju svijetom kao teroristi - kaže Bučan.