Konzumiranje sirovog kozjeg mlijeka je opasno te ponekad može završiti kobno

Hrvatska agencija za hranu objavila je izvješće o riziku prisutnosti virusnog krpeljnog encefalitisa u kozjem mlijeku u Hrvatskoj, u kojem stoji kako konzumiranje sirovog kozjeg mlijeka te proizvoda od njega predstavlja visok rizik za obolijevanje od ove opasne bolesti koja može imati i smrtni ishod. Koze se na ispaši mogu zaraziti nakon uboda zaraženog krpelja te se virus prenosi u njihovo mlijeko u kojem, nakon mužnje, može na temperaturi od 4 stupnja Celzija preživjeti do čak dva tjedna, a u maslacu i do dva mjeseca. Zagrijavanjem se virus može donekle smanjiti, no u potpunosti ga uništava samo pasterizacija. Kako stoji u izvješću, u Europi su zabilježeni i slučajevi infekcije putem konzumacije sirovog kravljeg i ovčjeg mlijeka te sira od nepasteriziranog mlijeka, no daleko su rjeđi od infekcije preko kozjeg sirovog mlijeka i proizvoda od njega.

Ubod krpelja

Izvještaj navodi slučaj prve epidemije virusnog encefalitisa u okolici Bjelovara u proljeće 2015. godine, kad je nakon konzumacije sirovog kozjeg mlijeka odnosno proizvoda od njega oboljelo sedmero od ukupno desetero članova dviju obitelji. Oboljelo je pet muškaraca i dvije žene u dobi od 16 do 63 godine, a konzumirali su sirovo mlijeko i mliječne proizvode s imanja koje nije bilo registrirano u sustavu obiteljskih gospodarstava, što znači da nije bilo niti u sustavu kontrole. Vlasnik je svoje proizvode dijelio susjedima i prijateljima, i tek je kasnije potvrđeno da je bolest posljedica konzumacije nepasteriziranog kozjeg mlijeka i proizvoda od njega.

U Hrvatskoj je u razdoblju od 1993. do 2013. godine prijavljeno ukupno 777 oboljelih od krpeljnog encefalitisa, u rasponu od 11 do čak 87 oboljelih godišnje. Najviša je incidencija zabilježena u sjeverozapadnim hrvatskim županijama - Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj te Međimurskoj županiji, no i u Gorskom kotaru.

Bolest se u Hrvatskoj, kaže izvješće Hrvatske agencije za hranu, pojavljuje prvenstveno kao posljedica uboda zaraženog krpelja, no postoji i mogućnost zaraze konzumiranjem sirovog mlijeka. "Iako su rezultati ograničenog istraživanja prisutnosti virusa u mlijeku koza bili negativni, rizik od oboljenja nakon konzumacije sirovog kozjeg mlijeka i dalje ostaje velik", navodi izvještaj.

Prirodna žarišta

Posljednjih nekoliko desetljeća broj oboljelih od krpeljnog encefalitisa se u europskim državama povećava, a otkrivaju se i nova prirodna žarišta bolesti. Razlog tome su klimatske promjene, jer sve više temperature dovode do širenja staništa krpelja. Godišnje u Europi registrirano bude oko 3.000 oboljelih, ali se pretpostavlja da je broj inficiranih sigurno i značajno veći, kažu stručnjaci Hrvatske agencije za hranu, navodeći kako se mnogi slučajevi ne zabilježe zbog blažih simptoma ili zbog netočne dijagnostike. Za razliku od većine europskih država, u Hrvatskoj unatrag dva desetljeća nije uočen trend porasta broja oboljelih, što je, zaključuju u HAH-u, vjerojatno posljedica lošije dijagnostike bolesti.

Iako provedenim istraživanjem nije dokazan uzročnik u pretraživanim uzorcima mlijeka, rizik od širenja krpeljnog encefalitisa tim putem zasigurno postoji, kažu u Agenciji. Mlijeko namijenjeno ljudskoj prehrani trebalo bi strože kontrolirati, navodi izvješće, uz pojačan nadzor manjih poljoprivrednih jedinica, obiteljskih gospodarstava, kao i mljekomata s kozjim mlijekom.

(Izvor: glasistrenovine.hr)