30.10.2022. u 21:52
TEKST: Darko Lončar Daky
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Svi znamo da je magnolija na korzu najljepše brodsko stablo, ali Brođani zapravo, uopće ne znaju ni tko je, ni kada posadio ovu fascinantnu staru ljepoticu, koja oplemenjuje srce, liječi dušu i odmara naše umorne oči. Nisam spiritualist koji razgovara s mrtvima, ali jesam pisac i slikar, a kod nas umjetnika mašta može svašta, pa tako i razgovarati s pokojnim starim Brođanima.
-Možete li se molim vas predstaviti svojim Brođanima?
- Ja sam Dragutin Biro, čovjek koji je posadio magnoliju na brodskom korzu
- Smijemo li ime DRAGUTIN BIRO napisati velikim slovima?
-A zašto velikim slovima?
-Pa zato što je vaša magnolija već odavno postala simbol brodske ljepote i najljepše brodsko stablo, metafora krasote i duhovne uzvišenosti, nešto na što se mi Brođani posebno ponosimo. Imamo najljepše korzo u Hrvatskoj, a u gradu i najljepše stablo na korzu.
-Hvala, hvala, to mi je drago čuti.
- A tko je zapravo Dragutin Biro?
- Običan mali čovjek, po zanimanju vrtlar. Zanat sam izručio kod roditelja i u vrtlariji Pecina u Zagrebu, a usavršio ga potpuno u Varaždinu. Zaposlen bio na željeznici, uža specijalnost mi je bila da sve perone od Novske do Vinkovaca ukrašavam cvijećem.
-A lijepa li posla?!!!
-No, vas puno više zanima sama magnolija od moje prošlosti. Jeli tako... Magnoliju je zasadila brodska "VRTLARIJA BIRO" odnosno ja, Dragutin Biro, kao njezin izučeni vrtlar.
- Mnogi Brođani nagađaju o starosti same magnolije, spominju da je stara četrdeset godina, pedeset možda...
- Puno više.
- Šezdeset???
- Još više... Magnoliju sam zasadio prije Drugog svjetskog rata. Oko 1932. godine, točnu godinu ne pamtim ni ja sam. Uglavnom nije zasađena prije 1930. jer tada kada sam ju zasadio postojala je ograda oko Gimnazije, a ograda je podignuta 1930. Godinu dana poslije diktature srpskog cara Aleksandra.
- Eto, sada bar znamo neke najvažnije povijesne podatke o magnoliji. Čije je to zapravo drvo?
-Magnolije su rasle na zemlji i prije 100 milijuna godina. Kasnije je otpratila i dinosaure na vječni počinak, a eto, ona još uvijek živi.
- Ako ovaj ludi Putin izazove Treći svjetski rat atomskim bombama, ljudski rod će izumrijeti, a magnolija na korzu živjet će i dalje.
-Tako nekako. Magnolija živi vječno, kao i Hajduk. U Kini je magnolija posebno štovana.
- Na koji način?
- Kinezi koriste prah kore drveta i prah cvijeta magnolije u ljekovite svrhe protiv plućnih tegoba, grčeva i kolika, za opuštanje mišića, i probavne smetnje. Posebno ju koriste u prirodnoj kozmetici. Magnolija je nacionalni cvijet i Sjeverne Koreje. A postala je državni cvijet američke države Mississipi godine 1952. Ne bi bilo loše da onda i vi Brođani nešto napravite od moje magnolije, recimo, TURISTIČKU ATRAKCIJU GRADA.
-Turističku atrakciju grada??! Odlična ideja. No, međutim imamo jedan veliki problem u gradu. Mi imamo dvije turističke zajednice, Grada i Županije. Ali, i jedna i druga spavaju duboki zimski san tijekom cijele godine, pa ne smijemo remetiti njihov mir. No, dobro... Meni su osobno najljepši cvjetovi magnolije. Imaju li oni neku simboliku?
- Naravno, bijela boja latica SIMBOLIZIRA mjesec i mjesečevu božicu. Žuta boja latica simbolizira sunce, ružičasta boja simbolizira ženstvenost, prijateljstvo i ljubav, a ljubičasta boja je boja plemstva i plemenite plave krvi, još od rimskog carstva. Još u viktorijansko doba magnolija je bila simbol ljudskog dostojanstva i plemenitosti, a u drevnoj Kini simbol ljepote i nježnosti.
- Eto, danas smo od vas puno toga novog i lijepog saznali o našoj brodskoj Magnoliji. U znak zahvalnosti imate jedan portret od mene, brodskog slikara i pisca i jedan cvijet, Jasnin cvijet.
- Kakav je to cvijet?
- Jasnin cvijet...cvijet Jasne Lovaković, simbol i metafora, znak sjećanja na naše stare, davno zaboravljene Brođane.
- Da se ne zaborave naši stari Brođani. Lijepa akcija. Hvala vam puno i vama i Jasni.
- Hvala i vama.
A cvijet Jasne Lovaković putuje dalje, do nekog drugog našeg starog, zaboravljenog Brođanina, koji nestrpljivo čeka svoj red, da nam ispriča neku svoju zanimljivu priču.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.