Duga je tradicija kićenja božićnog drvca. Kako ste vi ukrasili vaša?

Vjerojatno prva asocijacija na Badnjak i Božić je obiteljsko kićenja božićnog drvca i predivni miris bora koji se širi kućom. Tradicija kićenja božićnog drvca napoznatiji je i najpopularnoji običaj kojem se raduju svi uzrasti. Početak običaja ukrašavanja božićnog drvca seže u 16. stoljeće i povezano je s Luteranima.

Njemački princ Albert inzistirao je na tradiciji kićenja bora pri svom dolasku na engleski dvor te je pored uobičajnih dekoracija vezanih za njemačku tradiciju; ukrašavanje narančama i jabukama svoje drvce ukrasio mašnama, paprinatim cvijećem i bombonima od marcipana.

Prvo dokumentirano božićno drvce prilikom božićnih i novogodišnjih proslava, dolazi sa prostora današnje Estonije i Latvije. Malo se zna o tome osim da se postavljalo nasred gradskog trga, oko njega se plesalo te bi se na posljetku spalilo.

U Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio u 19. st. pod njemačkim utjecajem, iako su se i ranije domovi  na Badnjak ukrašavali zelenilom i cvijećem.  Božićno drvce predstavlja vezu između čovjeka i Boga, a  budući da je bor zimzleno drveće time je i simbolika veća.

Prema Crkvenim zapisima, sveti Bonifacije pokušao je germanskim plemenima kršćanstvo predstaviti objašnjavajući nauk o Presvetom Trojstvu koristeći sortu sjeverne bijele jele zbog njezina naizgled trokutastog oblika.

Božićno drvce ukrašava se s kuglicama, slasticama i božićnim lampicama, dok se na vrh drveta postavlja anđeo ili božićna zvijezda koja simbolizira  Betlehemsku zvijezdu.

Neki smatraju da je položaj božićnog drvca u kući bitan pa tako za zdravlje drvce postavljaju na sjevernu stranu, za novac i obilje na jugoistok, a za dobru reputaciju i popularnost na jug.

Kako god odlučili ukrasiti svoje božićno drvce i bez obzira gdje ga u prostoriji odlučili postaviti, želimo vam sretan i blagoslovljen Božić.