Društveni troškovi ovisnosti o kockanju odnesu do 77 % prihoda od igara na sreću

Društveni troškovi ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj, osim brojnih psihosocijalnih štetnih posljedica, čine između 34 i 77 posto ukupnih godišnjih prihoda od igara na sreću, nalaz je istraživanja skupine hrvatskih znanstvenika netom objavljenog u Ljetopisu socijalnog rada.

Kockanje, kao ponašanje prije svega usmjereno prema zabavi i razonodi, rizično je zbog potencijalnog razvoja štetnih psihosocijalnih posljedica, odnosno razvoja simptoma ovisnosti o kockanju. Uključuju niz problema vezanih uz fizičko i mentalno zdravlje, obiteljske i prijateljske odnose te društvene resurse poput zaposlenja, financija i kriminaliteta, objašnjavaju znanstvenici. Aktualno izdanje Medicinske klasifikacije bolesti problematično kockanje smatra patološkim kockanjem te je klasificirano u skupinu poremećaja navika i nagona, pod šifrom F63. Druga kategorija, ovisnost o kockanju (šifra 6C50) povezana je sa stalnim ili ponavljajućim kockanjem kod kojeg osoba ima narušenu kontrolu nad kockanjem i davanjem prednosti kockanju pred drugim aktivnostima, čak i kad su jasne negativne posljedice kockanja.

Ukupni godišnji trošak po problematičnom kockaru iznosi 6555 kuna, od čega najveći udio (78 posto) čine troškovi povezani s tržištem rada, poput gubitka posla, socijalnih naknada. S druge strane, ukupni godišnji trošak po ovisniku o kockanju iznosi 11.380 kuna. Iako su i kod ove kategorije kockara najznačajniji troškovi povezani s tržištem rada, osjetan udio u ukupnoj strukturi imaju i zdravstveni te financijski troškovi, pokazalo je istraživanje.

Prema prethodnim podatcima iz istraživanja Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", udio problematičnih kockara u Hrvatskoj prema "strožem kriteriju" stopa ovisnosti iznosi 1,2 posto ukupne populacije od 18 do 64 godine, dok po kriteriju koji istraživači nazivaju "originalni kriterij" taj udio iznosi 2,8 posto. S druge strane, udio osoba ovisnih o kockanju prema strožem kriteriju iznosi 1,1 posto ukupne populacije od 18 do 64 godine, dok po originalnom kriteriju iznosi 2,3 posto.

Autori članka iz Ljetopisa socijalnog rada, Tomislav Globan, Lucija Rogić i Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta i Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, procjenjuju da ukupan godišnji ekonomski i društveni trošak kockanja u Hrvatskoj iznosi oko 519 milijuna kuna prema strožem kriteriju stope ovisnosti, odnosno 1,1 milijardu kuna prema originalnom kriteriju stope ovisnosti. Prihodi državnog proračuna od kockanja i igara na sreću u 2019. godini iznosili su približno 1,5 milijardi kuna, a troškovi kockanja između 35 i 77 posto državnih prihoda.

Rezultati istraživanja svakako relativiziraju koristi države od igara na sreću, te upućuju na potrebu primjene širih politika i obveza odgovornog priređivanja igara na sreću, kažu autori i dodaju da ekonomski aspekti uvijek imaju dvije strane između kojih je moguće napraviti kompromise. "Ravnotežu između štete izazvane kockanjem i dobiti od nje ne bi trebalo tražiti vaganjem benefita i nedostataka kockanja prema društvu u cjelini. Umjesto toga, potrebna je analiza je li kockanje uvijek najbolji način postizanja društvenih benefita i mogu li se nedostatci adresirati bez pojačanog tereta na one koji su ionako pretjerano opterećeni posljedicama", ističu autori pozivajući se na svjetsku literaturu.

Ovisnika o kockanju uvijek će biti, ali bi njihov broj trebalo krajnje minimalizirati, što je moguće učiniti i na temelju izučavanja modela drugih država koje su to postigle, kaže se.

(Izvor: Dijana Pavlović za Glas Slavonije)