Stočari ne mogu više čekati; iz HPK traže hitan sastanak s ministrom, zaprijetili i prosvjedom poljoprivrednika

Hitan sastanak s ministrom poljoprivrede i konkretne dogovore i pomake u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u sektoru stočarstva – traže predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore nezadovoljni postojećim sustavom ulaganja u poljoprivredu. Ako konkretni rezultati izostanu i iscrpe se mogućnosti dogovora, postoji mogućnost prosvjeda poljoprivrednika.

Na sastanku u HPK je istaknuto kako hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene budući da pada proizvodnja, dok troškovi rastu, a proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju može sama proizvoditi.

HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom, a o daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere. Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti. Poljoprivrednik mora na hrvatskoj zemlji proizvoditi hranu za hrvatske građane – i od toga moći živjeti. To nije privilegija poljoprivrednika, nego interes cijele Hrvatske, izjavio je Željko Mihelić, predsjednik HPK.

Razmjere problema najbolje pokazuju podaci za 2025. godinu prema kojima je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, oprašenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za 5 posto. Ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto. U HPK smatraju kako to nisu samo statistički podaci nego problemi ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje. Ističu kako je od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno približno 8,3 milijarde eura.

HPK ne osporava potrebu za ulaganjima, jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači, no nakon toliko godina i toliko uloženog javnog novca postavlja se pitanje što smo za taj novac stvarno dobili? Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike. Smatramo kako potpora kao ni natječaj i isplata nisu cilj, nego više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada, istaknuo je Mihelić.

Na sastanku je naglašeno kako su posebnu zabrinutost izazvali preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. Naime, na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno je samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore. Predsjednik HPK-a Željko Mihelić izrazio je krajnje nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata i rezultatima natječaja. Sudionici sastanka zaključili su kako sadašnji model natječaja nije dovoljno usmjeren na povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti hrvatskih proizvođača.

Iz HPK zato opravdano postavljaju pitanje hoće li se isti pristup primijeniti i pri izradi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Poljoprivrednik mora znati što se od njega traži, pod kojim uvjetima može ostvariti potporu i kakve posljedice snosi ako pogriješi. Sustav koji bi trebao poticati razvoj ne smije proizvođačima stvarati dodatnu nesigurnost i odvraćati ih od ulaganja, jedan je od zaključaka sastanka.