Srednjoškolci učili kako upravljati osobnim financijama, prepoznati prijevare i pametno štedjeti...

NOVA GRADIŠKA - Županijska komora Slavonski Brod, u suradnji s Gradom Nova Gradiška i HGK - Odjelom za financijske institucije i osiguravajuća društva, organizirala je u četvrtak, 12. studenog edukaciju o financijskoj pismenosti za učenike srednjih škola. - Hrvatska gospodarska komora već više od 11 godina aktivno je uključena u projekt financijske pismenosti kroz različite edukativne i informativne aktivnosti. Ove godine kroz naše aktivnosti prošlo je oko 1500 učenika srednjih škola, studenata i profesora. Ovo nam je već 27. edukacija u petnaestom gradu u ovoj godini – istaknula je Vanja Dominović, voditeljica Samostalnog odjela za financijske institucije pri HGK, kazavši kako financijska pismenost danas nije luksuz, već nužnost za svakodnevni život. Mladi moraju razumjeti kako sustav funkcionira, koja je uloga regulatornih tijela u njihovoj zaštiti te zašto je važno na vrijeme razmišljati o mirovinskim fondovima – istaknula je Vanja Dominović.

U HGK tradicionalno obilježavaju Svjetski dan štednje, 31. listopada, i tom prigodom su i ove godine prezentirali svoje rezultate o depozitima po regijama. - Na kraju lipnja ove godine ukupni depoziti u bankama dosegnuli su gotovo 43 milijarde eura i u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren je rast od 5,4 posto. Što se tiče Brodsko-posavske županije, tu su depoziti rasli nešto iznad prosjeka, 5,7 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Ako stavimo u odnos depozite u regijama i broj stanovnika, dobivamo da su prosječni depoziti na razini Hrvatske nešto iznad 11.000 eura. Najviše depozite i ove godine imaju građani grada Zagreba i Istarske županije, a Brodsko-posavska županija je nešto ispod tog prosjeka sa 6.440 eura. Ako gledamo raspored depozita po regijama, tu nema značajnih promjena, i dalje je najveći dio depozita koncentriran u sedam jadranskih županija - 41 posto, dok 28 posto otpada na grad Zagreb, a ovih 31 posto na preostalih 13 županija. Brodsko-posavska županija ukupno u depozitima građana sudjeluje s 1,9 posto. Iako depoziti u bankama rastu po stopi od 5,4 posto, ipak njihov udio se smanjuje zato što se građani sve više okreću ka nekim drugim oblicima štednje i ulaganja. Poput, recimo, investicijskih fondova – raste broj građana koji ulažu u investicijske fondove, oko 520.000 građana štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove. Ipak, nekako najveći interes građana su privukla izdanja državnih vrijednosnih papira, kojih je u ovih tri i pol godine bilo 23, i kroz ta 23 izdanja građani su platili 20,4 milijarde eura, a temeljem kamata dobili su oko 430 milijuna eura – kazala je Dominović i podsjetila da se taj proces nastavlja kroz aktualno 24. izdanje državnih vrijednosnih papira, koje se zatvara 16. studenog.

Zašto je važno da baš školarci čuju o štednji i zapravo da budu financijski pismeni?

Pa, prije svega, rade se istraživanja financijske pismenosti, a ovo recentno istraživanje koje je 2023. provela Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokazuje da je prosječna financijska pismenost u Hrvatskoj 60 posto i tu smo negdje ispod prosjeka među svim zemljama OECD-a koje su bile tada obuhvaćene. - Što se tiče srednjoškolaca, i oni također pokazuju određenu razinu znanja i tu možemo biti zadovoljni. Međutim, kad se ta znanja primjenjuju u praksi, kad gledamo stavove i ponašanje, tu baš ne stojimo najbolje jer je nekako svima draže potrošiti odmah i kupiti neki proizvod nego neko vrijeme štedjeti i razmisliti na koji način kreirati i stvoriti ta sredstva koja mogu uložiti u neku važniju investiciju – objasnila je Vanja Dominović.

Inače, financijska pismenost je prepoznata i na europskoj razini, tako da se od 2012. svake godine obilježava Svjetski tjedan novca u ožujku i Hrvatska je također uključena u taj projekt. Još 2015. Vlada RH je donijela prvi nacionalni strateški okvir financijske pismenosti, u tijeku je drugi i priprema sljedećeg okvira za razdoblje od 2027. do 2032. U HGK-u smatraju kako je financijska pismenost posebice za mlade i one koji tek ulaze na tržište rada izuzetno bitna jer će se svakodnevno susretati s određenim odlukama, pa je važno da se dobro informiraju prije donošenja svake odluke i da u biti izaberu onu uslugu koja je primjerena upravo za svakog pojedinca. - I ono što je posebice bitno, gotovo ako razmišljamo o ulaganjima na tržištu kapitala, koliku razinu rizika smo spremni preuzeti. Vrlo često vidimo primjere određenih financijskih prijevara gdje su posebice skloni naši građani starije životne dobi. Zato je iznimno važno informiraju se i to iz provjerenih izvora. Tu prvenstveno mislim na web stranicu Hrvatske narodne banke, HANFA-e, web stranicu HGK, web stranice banaka, osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova. Jer, u Hrvatskoj nijedna financijska institucija ne može se osnovati ni početi pružati usluge bez odobrenja regulatora (HANFA) koji također i nadzire njihovo poslovanje – poručila je Dominović.

O konkretnim opasnostima na financijskim tržištima učenicima je govorila Martina Vuković iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). - Digitalno okruženje donosi brojne prilike, ali i sve sofisticiranije financijske prijevare. Najbolja obrana od njih je informiranost, kritičko promišljanje i provjera svakog ulaganja prije donošenja odluke, kazala je Vuković.

No, naši stariji sugrađani ne znaju baš baratati s tim web adresama i ostalim stvarima. - Umirovljenici su najugroženiji za prijevare. Najlakši način za prepoznati prijevaru je obećanje sigurne zarade i brze zarade. Znači, to su dvije stvari koje definitivno nisu istinite. Obećavaju zaradu u roku od 24 sata, u roku od jednog dana i to velikih iznosa, duplo to što su uložili ili čak i više. To, naravno, nije moguće. Takvi prihodi, u principu, ne postoje na svijetu. Tako da, ako neko kaže 'možete brzo zaraditi, sigurno ćete zaraditi, nema šanse da izgubite', to sigurno nije istina – upozorila je Vuković i ukazala na važnost edukacije ljudi svih generacija, u čemu starijima mogu pomoći mlađi, informiraniji.

Inače, u Hrvatskoj su financijske, osobito online prijevare sve češće. U 2025. godini čak 57 posto odraslih je bilo izloženo nekom obliku prijevare i 23 posto ih je izgubilo novac na tim prijevarama, tako da je to jako puno u odnosu na 2024. To je naraslo skoro dvostruko i stalno je u ekspanziji.

Temu bankarstva i upravljanja osobnim financijama približila im je Ivana Pinojtić, direktorica centra Hrvatske poštanske banke u Slavonskom Brodu, istaknuvši važnost dobrih navika od najranije dobi. - Odgovorno upravljanje osobnim proračunom, razumijevanje bankarskih usluga i pametno raspolaganje džeparcem ili prvim prihodima temelj su financijske neovisnosti svake mlade osobe", kazala je Pinojtić. Smatra da mladi slabo poznaju sve te bankarske pojmove. Znaju osnovno: tekući račun, iako ne znaju za što se služi. Znaju da im mama i tata uplaćuju eventualno neki novac za to kad idu na putovanje. I to je to. Neka se pripremaju za budućnost, da već sada pokušaju razumjeti što je štednja i zašto je važna. Kad je novac u pitanju, mi smo vrlo konzervativni, keš u džepu. Imamo, recimo, jako puno klijenata koji dođu u banku kad im sjedne plaća na račun, podignu gotovinu i to je to. Ne poznaju ni internet ni mobilno bankarstvo. Treba ljude osvijestiti više da vjeruju tom digitalnom načinu plaćanja – kazala je Pinojtić.

Ulogu i značaj osiguranja predstavila je Anita Štefanić iz Merkur osiguranja, stavljajući naglasak na dugoročnu perspektivu. - Život nosi nepredvidive situacije, a osiguranje i sustavna štednja služe upravo tome da ublaže rizike. Što ranije mladi shvate vrijednost dugoročnog ulaganja, to će im financijska sigurnost u starijoj životnoj dobi biti stabilnija. Vidimo da sve to ide više u nekakvom digitalnom smjeru, tako da radimo na tome da i mladi budu dobro upoznati s tim, zaključila je Štefanić.

Predavanju je nazočilo sedamdesetak učenika iz triju srednjih škola s područja Nove Gradiške: Elektrotehničke i ekonomske škole, Gimnazije te Industrijsko-obrtničke škole. Kroz stručna su izlaganja stekli cjelovit uvid u područje osobnih financija te razvili svijest o važnosti odgovornog donošenja odluka i prepoznavanja rizika, čime se potiču kritičko mišljenje, samostalnost i poduzetnički duh. 

Jako sam zahvalna što mogu biti na ovom tipu edukacije. Imam otvorenu dječju štednju i trenutačno imam i tekući račun. Naravno, moji mi uplaćuju novce kako nisam još punoljetna. I to je to što zapravo ja znam vezano za financije. Očekujem da ću naučiti odgovorno postupati prema financijama, jer iskreno ne postupam baš. Voljela bih da u srednjoj školi više učimo o financijama, jer kad dođemo na fakultet, samo nas bace u taj svijet o kojemu ne znamo ništa – kazala je Lara Milak, učenica 4. razreda općeg smjera Gimnazije Nova Gradiška.

Domagoj Ograjšek, učenik 2. razreda Elektrotehničke i ekonomske škole, također ne zna puno o financijskim transakcijama. Roditelji su mu otvorili štednju u banci za studij koji planira upisati, a on osobno ima otvoren samo Revolut račun preko interneta. - Što se tiče štednje, gledam da uštedim gdje god mogu, pratim cijene po trgovinama, što je povoljnije i kvalitetnije. – kazao je Domagoj.

Podržali su svoje učenike i njihovi učitelji. Nikola Piškulić, nastavnik Industrijsko-obrtničke škole, smatra vrlo korisnim ovakve edukacije za srednjoškolce, koje se nastoji od početka učiti kako odgovorno raspolagati novcem. Jako malo sve to poznaju, sve to obavljaju roditelji, ali evo oni za koju godinu izlaze u svijet odraslih i moraju se znati financijski ponašati. – kazao je Piškulić.

Zamjenik gradonačelnice Grada Nova Gradiška Matej Zboril je poručio kako Grad Nova Gradiška kontinuirano ulaže u mlade i njihovo obrazovanje, a financijska pismenost jedno je od ključnih znanja za njihovu sigurnu i samostalnu budućnost. - Vidimo da je velik odaziv mladih i to nas veseli i potiče da nastavimo daljnju suradnju s HGK i sa srednjim školama – rekao je dogradonačelnik Zboril. Nakon predavanja održan je interaktivni online kviz putem platforme Kahoot, koji je potaknuo aktivno sudjelovanje učenika i omogućio im provjeru stečenog znanja na zabavan način.