Situacija je ozbiljna, nema mjesta skepticizmu, apeliram na zajedničku borbu protiv ASKa

SLAVONSKI BROD - Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede David Vlajčić održao je danas u Slavonskom Brodu sastanak s predstavnicima Brodsko-posavske županije, gradova i načelnicima općina, predstavnicima Policijske uprave brodsko-posavske, Županijskog lovačkog saveza i poljoprivrednim proizvođačima na temu aktualne epidemiološke situacije te daljnjih aktivnosti za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje afričke svinjske kuge.

Nakon 90-minutnog razgovora, ministar je u izjavi za medije naglasio prisutnost svijesti o ozbiljnosti situacije, iako je u Brodsko-posavskoj županiji, kako je rekao, stanje s ASK-om značajno bolje nego u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

- Pregledali smo izvješća Županijskog lovačkog saveza, Policijske uprave i predstavnika svinjogojaca, iz kojih je vidljivo kako se komunicira s ljudima i kako se ozbiljno radi na terenu kako bi se sve poruke jasno prenijele. Sve druge županije i čelnike lokalne samouprave zamolio sam, kao i danas one u Brodsko-posavskoj županiji, da mještanima prenesu poruku o ozbiljnosti situacije vezane uz afričku svinjsku kugu, bolest koja ne prašta. Budimo realni: ako na trenutak pomislimo da smo sigurni i opušteni, izgubili smo bitku – upozorio je ministar i podsjetio da je ključno da svinjogojci poštuju sva biosigurnosna pravila. - Također, apeliram na sve koji se kreću poljima i šumama: šumare, poljoprivrednike, lovce, rekreativce, gljivare (…) da shvate da sada nije vrijeme za nepažnju. Jednim trenutkom neopreznosti možemo unijeti virus u svoje mjesto ili svinjac. Zato je poruka svima jasna: pridržavajte se biosigurnosnih mjera – poručio je Vlajčić.

S druge strane, kazao je, gastronomske manifestacije koje će se održavati treba prilagoditi epidemiološkoj situaciji, prepoznati koje se mogu održati, koje ne, a koje je potrebno prilagoditi.

Važno je komunicirati s ljudima. Bolest je u okruženju. Vidimo što se događa u Srbiji, u Bosni i Hercegovini također je prisutna afrička svinjska kuga. Prirodno smo povezani staništima, šumama i rijekama, a divlja svinja ne poznaje granice, od Fruške gore do Alpa migrira bez problema. U svemu tome moramo pronaći svoj način borbe protiv ove bolesti, rekao je ministar i pozvao  još jednom sve na zajedničko djelovanje, jer, istaknuo je,  sve institucije moraju surađivati, bez međusobnog optuživanja lovaca, poljoprivrednika ili drugih. Svatko unutar svoje institucije treba pronaći način za napredak. Samo zajedno možemo se izboriti.

Iznio je ministar i porazan podatak: veterinari, naši heroji na terenu, prošle su godine obavili 20.414 pregleda svinjogojskih objekata. U Hrvatskoj je zabilježeno 47 posto nesukladnosti u označavanju i premještanju te 23 posto nesukladnosti u biosigurnosti. Vjerujem da su se oni koji su imali nesukladnosti sada uskladili i da će na terenu znati pravilno postupati. Pojačani nadzori Državnog inspektorata: oko 3.000 pregleda u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji – pokazat će je li svijest o ozbiljnosti zaista nastupila. Vjerujem da ćemo zajedno izaći na kraj s ovim problemom – rekao je Vlajčić te upozorio ljude na oprez, jer - žarišta su tu i virus se brzo prenosi od kuće do kuće. - Svi zajedno idemo na misu, na nogometno igralište, krećemo se selom, što je normalno, ali virus se jednako kreće za nama. Paralelno provodimo i mjere smanjenja boravka u šumama. Hrvatske šume obustavile su izdavanje dozvola za branje gljiva i prikupljanje drugih nedrvnih proizvoda. Apeliramo na sve da izbjegavaju šume. Poljoprivrednici, ratari, šumari – dezinficirajte vozila. Situacija je ozbiljna – poručio je ministar poljoprivrede.

Što se tiče skepticizma i komentara o politizaciji, odgovorio je činjenicom kako je prisutnost bolesti zabilježena u 14 država EU. - Nigdje nema totalne anarhije, a mi ne provodimo represiju nad svinjogojcima kako bismo pogodovali uvozu. To jednostavno nije točno. Također, ne stoji tvrdnja da se uništava domaća proizvodnja. Uložili smo više od 51 milijun eura za oporavak svinjskog fonda nakon afričke svinjske kuge. Usporedimo li podatke iz 2023. s ovogodišnjim lipnjem, imamo više svinjogojskih gospodarstava i veći svinjski fond. Legalizirali smo sve koji to nisu bili. Sustav se nosi s ovim izazovom, a ozbiljni proizvođači svjesni su rizika i pozivaju one koji ne vjeruju u opasnost da shvate da se ugrožavaju egzistencije cijelih obitelji. Odgovorno tvrdim, ovo je nacionalno pitanje – jasan je bio ministar Vlajčić.

Kad je riječ o ilegalnim aktivnostima, podsjetio je kako se prošle godine sumnjalo u šverc, a na koncu smo imali filmske scenarije: tri kamiona neoznačenih svinja prešla su pola Hrvatske. - Ako je došlo do pogreške, treba je priznati i ispraviti. Ne osuđujemo pojedince, ali takvi su trenuci nedopustivi. Afrička svinjska kuga ne poznaje razliku između rekreativnog i profesionalnog uzgoja; pravila biosigurnosti jednaka su za farmu s tri svinje i onu s deset tisuća.

Na pitanje o svinjskom fondu kazao je kako virus trenutačno najviše ugrožava Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku i Virovitičko-podravsku županiju, gdje se nalazi gotovo 70 posto cjelokupne hrvatske svinjogojske proizvodnje. - Od ukupnog broja svinja, oko milijun, samo 5 posto je eutanazirano zbog bolesti. Nisu sela ostala prazna, ali taj postotak može vrlo brzo postati ogroman s obzirom na prisutnost virusa u blizini najvećih farmskih sustava. Sustav je osigurao sredstva za odštete, eutanaziju, repopulaciju, izgubljenu dobit i smanjenu tržišnu vrijednost od 15 posto za svinjogojce iz pogođenih područja, i to nadoknađujemo – rekao je Vlajčić i podsjetio na prošlogodišnji program za podizanje razine biosigurnosti vrijedan 3 milijuna eura, namijenjen farmama s manje od tisuću svinja. Odaziv je, kaže, bio slab, javilo se tek oko 1.200 ljudi, a potrošeno je manje od 700 tisuća eura.

Što se tiče preporuke o smanjenju broja svinja u Virovitičko-podravskoj županiji, a razmatra se i za Brodsko-posavsku, kazao je kako je to mjera smanjenja rizika jer svinje prerastaju objekte zbog zabrane prometa. - Cilj nam je što manji broj eutanaziranih životinja. Zato kreću inspekcijski nadzori na 3.000 gospodarstava. Prvo trebamo otići na teren, poslati svinje na termičku obradu i spasiti što se spasiti može. Moramo raditi puno s ljudima. Edukacija traje od 2018. godine, a od 2023. na snazi su i naredbe. No, ne odustajemo. Pozivam jedinice lokalne samouprave, Hrvatsku poljoprivrednu komoru, svinjogojska udruženja i sve institucije unutar nacionalnog kriznog stožera na intenzivnu zajedničku borbu protiv ASK-a – apelirao je ministar.