KAKO REGISTRIRATI DOPUNSKE DJELATNOSTI

Gospodarstvo

Perspektive seoskog turizma: što i kako na OPG-u ponuditi gostu što neće dobiti nigdje?

Perspektive seoskog turizma: što i kako na OPG-u ponuditi gostu što neće dobiti nigdje?

SIKIREVCI - Općina Sikirevci je u suradnji s Obrtom za savjetovanje i edukaciju De Lege – Svijet malih poduzetnika iz Osijeka organizirala edukativno predavanje za poljoprivrednike i nositelje Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava o najvažnijim oblicima dopunskih djelatnosti na OPG-u i gospodarstvu seoskog turizma te o upravljanjem istima.

Kako je objasnila voditeljica predavanja doc. dr. sc. Marina Jambrešić, dopunske djelatnosti obuhvaćaju sve aktivnosti koje nadilaze puko iskorištavanje neprerađenih sirovina s OPG-a. Uzgajate kukuruz i pšenicu. Prodaja u neprerađenom stanju – nema potrebe za dodatnim djelatnostima. Proizvodite li šrot ili brašno – potrebno je registrirati dodatne djelatnosti, kazala je predavačica te pojasnila da dopunske djelatnosti podrazumijevaju proizvodne i uslužne djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućuju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te znanja i vještina članova OPG-a.

doc. dr. sc. Marina Jambrešić (foto: Lidija Lovrenčić Hosi)

- Jedna od najčešćih pogrešaka jest obavljanje djelatnosti bez upisa. Registracija se provodi prije početka obavljanja djelatnosti, a potrebna je kada OPG počinje pružati usluge koje nisu samo primarna proizvodnja. Pravilnik o dopunskim djelatnostima propisuje što OPG može registrirati, a posebni propisi određuju pod kojim uvjetima se pojedina djelatnost može obavljati – kazala je docentica  Jambrešić. Ovisno o djelatnosti, podsjetila je, primjenjuju se i propisi o higijeni hrane, HACCP-u, veterinarstvu, zaštiti od požara, građevinski, prostorno-planski i porezni propisi.

Dopunske djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dijele se u četiri skupine.

Prva je proizvodnja prehrambenih proizvoda – prerada vlastitih sirovina u vino, rakiju, ulje, sokove, džemove, sir i suhomesnate proizvode. Cilj je povećati tržišnu vrijednost.

Druga je proizvodnja neprehrambenih proizvoda – eterična ulja, kozmetika, sapuni, suveniri te proizvodi od drveta, vune i voska. Cilj je širenje prihoda kroz preradu.

Treća su ugostiteljske i turističke usluge – kušaonice, izletišta, smještaj, seoske kuće i kampovi. Ovo je najbrže rastući oblik dopunskih djelatnosti.

Četvrta su edukativni i iskustveni sadržaji – radionice, škola u prirodi, jahanje, vođeni obilasci i demonstracije tradicijskih obrta. Tradicijski obrti smatraju se dopunskom djelatnošću jer nisu primarna poljoprivredna proizvodnja, već dodatna gospodarska aktivnost kojom OPG stvara novu vrijednost koristeći vlastite resurse i vještine.

Doc. Jambrešić pojasnila je i koji su koraci do registracije dopunskih djelatnosti. Prije svega, treba odabrati djelatnost, izabrati nositelja s OPG-a koji će voditi poslove te djelatnosti, potom obaviti Upis u Registar poreznih obveza (RPO), što se obavlja  prije upisa u Upisnik OPG-a, jer je dokaz o upisu u RPO obvezan prilog. Nakon upisa, registracijom dopunske djelatnosti ili čak prelaskom praga prihodovanja od 10.685,00 eura, upozorava predavačica, postajete porezni obveznici.

Valja zatim ispuniti minimalne tehničke uvjete za što se treba obratiti nadležnim institucijama: za preradu hrane biljnog podrijetla Državnom inspektoratu; za proizvode životinjskog podrijetla Ministarstvu poljoprivrede; za turizam i ugostiteljstvo resornom županijskom uredu; za kozmetiku i sapune Ministarstvu zdravstva. Slijedi podnošenje zahtjeva – elektroničkim putem u AGRONET sustavu, a vlastoručno potpisan dostavlja se Agenciji za plaćanja uz dokaze o ispunjavanju uvjeta. Agencija za plaćanja nakon toga izdaje rješenje s brojčanim oznakama koje detaljnije definiraju djelatnosti.

Seoski turizam nije djelatnost sama za sebe – već skup ugostiteljskih i turističkih usluga na OPG-u. Ugostiteljske usluge (kušaonica, izletište, soba, apartman, ruralna kuća, kamp, kamp odmorište, robinzonski smještaj) zahtijevaju Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga na OPG-u od nadležnog upravnog tijela Županije – pojasnila je Jambrešić.

Turističke usluge omogućuju gostima aktivno sudjelovanje u životu gospodarstva. Gost ne dolazi samo kupiti med, nego sudjeluje u obilasku pčelinjaka, sluša predavanje o pčelarstvu i kuša proizvode, ilustrirala je docentica Jambrešić. Obuhvaćaju sudjelovanje u poljoprivrednim radovima, edukativne radionice, prezentacije običaja, vožnju kočijom, jahanje, pješačke i biciklističke ture, aktivni i pustolovni turizam te organizaciju doživljaja. Za mnoge turističke usluge ne traže se minimalni tehnički uvjeti kao za smještaj, ali uvjeti ovise o konkretnoj aktivnosti. Zato je, naglašava, kod turizma uvijek potrebno postaviti pitanje: 'Što će gost konkretno raditi?'

Seoski turizam nije samo smještaj, kušaonica ili izletište. To je način da OPG poveća prihode, bolje iskoristi svoje resurse i gostima ponudi autentičan doživljaj života na selu. Prije nego što se zapitate 'Što mogu registrirati?', postavite si: Što moj OPG može ponuditi gostu što ne može dobiti nigdje drugdje? Upravo u tom odgovoru krije se najbolja dopunska djelatnost i najuspješnija turistička priča - poručuje doc. dr. sc. Marina Jambrešić.

Načelnik Josip Nikolić: imamo potencijale, ali nismo dovoljno poduzetni

Josip Nikolić, načelnik Općine Sikirevci

Općina Sikirevci stoji na raspolaganju svima i smatram da je jako važna edukacija i informiranje naših OPG-ovaca i poljoprivrednika, zapravo svih mještana, o svim mogućnostima koje imaju ako žele pokrenuti neku svoju poduzetničku priču. No, još je to sve kod nas nekako slabo prepoznato, u odnosu na razvijenije zemlje u Europi, a mi imamo zaista bogate potencijale za razvoj ruralnog turizma. Sve te prirodne ljepote Slavonije i bogatu gastronomiju možemo staviti u službu poduzetništva i turizma. Stranci to cijene i prepoznaju. Mi u općini Sikirevci za sad imamo samo dvije turističke kuće za odmor i noćenje. A, možemo ih imati puno više. Puno je kuća uređeno ali su prazne, jer su vlasnici u inozemstvu. A, mogu ih staviti u najam. Ovako propadaju jer ih nitko ne održava. Sigurno bi imali koristi sve strane, ako bi netko iznajmio dobro očuvanu kuću i u njoj stvorio smještajne kapacitete za boravak turista, koji u tranzitu dolaze u našu općinu na jedan ili dva dana, ili pak prenoće tijekom vikenda. Općina bi svakako podržala mještane koji bi se odlučili na tako nešto. No, nažalost, interes je još uvijek slab. Naši ljudi jednostavno ili nisu poduzetni ili se ustručavaju upustiti se u realizaciju poslovne ideje. Je li to zbog birokracije i administracije koja im je 'bauk', ili pak jednostavno nema motivacije – teško je reći. A, zapravo ništa nije komplicirano što definiraju pravilnici i zakoni. Općina ne može sve sama, pa zato potičemo naše mještane da se pokrenu i zajedničkim snagama iskoristimo potencijale za poduzetnički razvoj. Postoji i prostor zajedničkog poduzetničko-poljoprivredno-turističkog djelovanja naših nekoliko susjednih općina na tragu svega što smo čuli na ovom odličnom predavanju docentice Martine Jambrešić. – rekao je načelnik Općine Sikirevci Josip Nikolić.

 

 

 

Komentari

Ostavite komentar

0 / 2000

Učitavanje komentara…

Povezane vijesti