SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Cijena zemljišta u porastu, evo za koliko se prodaje

SB Online | Cijena zemljišta u porastu, evo za koliko se prodaje SB Online | Cijena zemljišta u porastu, evo za koliko se prodaje
Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Zakon nalaže da zemljište mora biti pogodno za poljoprivrednu proizvodnju * Kupci su sve više mešetari i poduzetnici, a ne poljoprivredniciIznenađujuće zvuči podatak da u srcu hrvatske žitnice, na području Đakova, njegov prvi poljoprivredni redar Gabrijel Kretonić najviše intervencija u nepune dvije godine rada, njih oko 60 posto, ima zbog neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, onog koje nije privedeno svrsi, a prema zakonu to mora biti.

Brojke u padu
Dok se vode ratovi za državnu zemlju i svi su osjetljivi na njezinu dodjelu, "jer zemlje nikada dovoljno", burno reagira na spomen da 2023. istječe moratorij na ulazak stranaca u nju, cijena joj znatno raste, a analitičari poručuju kako je vrijeme jeftine hrane prošlo, redar Kretonić, kojem obveze i ovlasti proizlaze iz Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području grada Đakova, kaže da je riječ o površinama od 500 do 5000 m², što je 0,5 hektara.

Istovremeno, člankom 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se ono mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Podrazumijeva to sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja u višegodišnje raslinje, kao i smanjenja njegove plodnosti. No na to se u Hrvatskoj oglušuju vlasnici 20.623 hektara, od čega je 6160 hektara nepoljoprivrednog zemljišta i 14.463 hektara privremeno nepoljoprivrednog zemljišta, s tim što od 2017. te brojke imaju tendenciju pada. Agencija za plaćanja u poljoprivredi provodi kontrole na terenu, koje se, između ostaloga, odnose i na utvrđivanje je li poljoprivrednik u godini podnošenja zahtjeva provodio minimalnu poljoprivrednu aktivnost. U Ministarstvu poljoprivrede objašnjavaju da je privremeno nepoljoprivredno zemljište ono na kojem u godini podnošenja zahtjeva poljoprivrednik nije provodio minimalnu poljoprivrednu aktivnost. Takve površine nisu prihvatljive za plaćanje u godini zahtjeva ni za jednu mjeru i ne izuzimaju se iz ARKOD sustava, a slijedom toga, ako se obrade na propisan način, te će se u sljedećoj godini obavljati poljoprivredna aktivnost, postaju prihvatljive za potporu, pojašnjavaju u Ministarstvu. Broj korisnika, poljoprivrednih gospodarstva (PG), kod kojih je utvrđena nesukladnost na parcelama od 2017. je u padu i sada ukupno iznosi 25.381, od čega se na nepoljoprivredna zemljišta odnosi 14.414 gospodarstva.

"Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ona izgrađena. Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nisu sklopljeni ugovori obveze održavanja provode jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi. Vlasnici i posjednici dužni su ga obrađivati, primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost", ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Iza dojava o zemlji u korovu najčešće stoje vlasnici susjednih čestica. "Izlazim na teren i nakon očevida ide zapisnik. Prvo se ide s obavijesti, upozorenjem o počinjenom prekršaju, a potom slijedi izdavanje rješenja o upravnom postupku o uklanjanju prekršaja, o dovođenju zemljišta u funkciju. Dosad su postupali svi po tome. U slučaju da se vlasnik ogluši o obvezu privođenja zemljišta u funkcionalno stanje, imamo alat - izvršenje rješenja preko treće osobe, gdje Grad angažira pravni subjekt, tvrtku, koja može obaviti tu radnju, a trošak se naplaćuje vlasniku zemljišta. Ne kani li platiti, ide naplata preko Fine. Ako ne ide ni tim putem, ide zabilježba na vlasnički list. Dosad se taj krajnji ishod nije dogodio, ali će vjerojatno u dogledno vrijeme biti slučajeva", kaže Kretonić.

Upravo su u saborskoj proceduri izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojima se predviđa administrativno rasterećenje kako bi se što veće površine poljoprivrednog zemljišta u što kraćem roku stavile u funkciju poljoprivredne proizvodnje te da bi se postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljišem u vlasništvu države skratili i ubrzali.

Kupuju poduzetnici
"Dovođenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u funkciju je neisplativo, velika investicija. Jeftinije je kupiti sređenu oranicu i odmah na njoj ratariti", odgovara na upit zašto je toliko zemlje u korovu ratar Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, i to u trenutku kada cijena zemlji znatno raste. U Đakovštini, kaže, ovisno o lokaciji, cijena po jutru bila je od 1000 do 3000 eura, a sada je narasla na od 4000 do 6000 eura.

"Problem je što zemlju ne kupuju poljoprivrednici, nego poduzetnici. Oni su ti koji za jutro daju i 6000 eura, ne da bi na njoj ratarili, nego dobro investirali, mešetarili. Trgovci nekretninama su na općinskim sudovima gdje god se pojavi koji komad zemlje za prodaju", kaže Brlošić, uz ocjenu da cijenu od 6000 eura po jutru poljoprivrednici ne mogu pratiti. (Izvor: Glas-slavonije.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Vezane teme: