Za svaku pohvalu: Brodsko-posavska županija pri samom vrhu u Republici Hrvatskoj po broju udomiteljskih obitelji

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 18.12.2024. godine ukupno je 2.381 udomiteljska obitelj u Hrvatskoj, koja je odlučila podijeliti svoj dom s onima koji tu mogućnost nemaju, a prije svega se to donosi na djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali ima i starijih osoba za koje se nema tko brinuti. 
Za velik dio onih koji nemaju više svoje bližnje, udomiteljske obitelji preuzele su tu brigu, a njihov broj se posljednjih godina povećava. Zagrebačka županija ima najviše udomiteljstkih obitelji, čak 342, slijedi Grad Zagreb s 243, Osječko-baranjska županija s 203, Koprivničko-križevačka sa 188 te Varaždinska i Brodsko-posavska županija sa 137 udomiteljskih obitelji.

Koprivničko-križevačka županija je i u top pet po broju udomiteljskih obitelji, 188, od čega je 149 tradicionalnih udomiteljstva. Prva je Zagrebačka županija s 342 udomiteljskih obitelji, od čega 244 tradicionalnih. U Zagrebu je 243 udomitelja, ali svega 110 tradicionalnih, u Osječko-baranjskoj ukupno 203, od čega 142 tradicionalnih. Varaždinska i Brodsko-posavska županija imaju po 137 udomiteljskih obitelji, no u Varaždinskoj je 102 tradicionalna udomiteljstva, a u Brodsko-posavskoj 93. Pokazuju to podaci Ministarstva, koje pokazatelje prenosi portal zupan.hr .
Preko 100 udomiteljskih obitelji imaju još Splitsko-dalmatinska (136), Bjelovarsko-bilogorska županija (133), Sisačko-moslavačka (126), Međimurska (117), Primorsko-goranska (113), Vukovarsko-srijemska (110) i Karlovačka (104). U Virovitičko-podravskoj županiji su 75 udomiteljske obitelji, u Krapinsko-zagorskoj županiji 62 udomiteljske obitelji, Zadarskoj 47, Istarskoj 42, Požeško-slavonskoj 26, Šibensko-kninskoj 17, Dubrovačko-neretvanskoj 16 i Ličko-senjskoj 7.
Što podrazumijeva udomljavanje?
Usluga smještaja korisnika podrazumijeva prihvat, stanovanje, osiguravanje prehrane, odjeće iobuće, održavanje osobne higijene korisnika, njegu i brigu o korisnikovom zdravlju, čuvanje, odgoj, podršku u obrazovanju, organiziranje slobodnog vremena, prijevoz te druge usluge ovisno o potrebama korisnika. 
Vrlo je bitno spomenuti da dobna razlika između udomitelja i djeteta mora biti najmanje 18 godina, osim u slučaju srodničkog udomiteljstva. Svaki udomitelj, s obzirom na vrstu udomiteljstva, ima pravo na izvjesne naknade koje se financiraju iz državnog proračuna. Razlikujemo opskrbninu za potrebe korisnika, odnosno novčanu naknada namijenjenupodmirivanju troškova života korisnika te naknadu za rad udomitelja, odnosno izvjesnu naknadu samom udomitelju za pruženu skrb i uloženi trud u zbrinjavanju korisnika. 
Prema potrebama korisnika razlikujemo tradicionalno udomiteljstvo, skrbničko udomiteljstvote udomiteljstvo kao zanimanje. Udomiteljstvo kao zanimanje dijelimo na standardno udomiteljstvo te specijalizirano. 
Upravo se uvjeti za obavljanje udomiteljstva razlikuju ovisno o vrsti udomitelja. Razlikujemoopće uvjete te posebne uvjete. Opći su uvjeti punoljetnost, poslovna sposobnost, hrvatsko državljanstvo, prebivalište i boravište u Hrvatskoj, osoba je mlađa od 60 godina, završila je najmanje srednjoškolsko obrazovanje te osposobljavanje za udomitelja, ispunjava propisane stambene uvjete te posjeduje suglasnost punoljetnih članova vlastite obitelji o obavljanju usluge udomiteljstva. No, primjerice, u slučaju skrbničkog udomiteljstva, udomitelj ne mora ispuniti uvjet godina, obrazovanja te osposobljavanja kao niti stambene uvjete.