19.4.2023. u 10:07
TEKST: SBOnline/Grad Sl. Brod
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
19.4.2023. u 10:07
TEKST: SBOnline/Grad Sl. Brod
Na sutrašnjoj sjednici Gradskog vijeća u Sl. Brodu jedna od točki Dnevnoga reda je i 'Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja i nagrada Grada Slavonskog Broda u 2023. godini'.
Slavonskobrodski gradonačelnik Mirko Duspara tako je Gradskom vijeću predložio da se povelja počasnog građanina grada Slavonskog Broda posthumno dodjeli Josipu Stadleru.
Josip Stadler, posthumno (1843.-1918.), Brođanin, vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskom jeziku u neoskolastičkom duhu. Rođen u Slavonskom Brodu u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije, rođene Balošić, u jedanaestoj godini ostaje bez roditelja te je skrb preuzela i prihvatila dobra obitelj Oršić. Školovanje je započeo u rodnom gradu, nastavio ga je u nadbiskupskom sirotištu u Požegi i Zagrebu gdje je išao u gimnaziju. U Rimu na Papinskom sveučilištu Gregorijani, postao je doktor filozofije i teologije, a za svećenika je zaređen u Rimu 1868. godine. Vratio se u Zagreb gdje je bio gimnazijski profesor u Klasičnoj gimnaziji u sjemeništu, a kasnije sveučilišni profesor na Nadbiskupskome liceju koji je od 1874. godine prerastao u Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. godine vrhbosanskim nadbiskupom u Sarajevu. Djelovao je na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i nacionalnom polju.
Dao je sagraditi katedralu Srca Isusova u Sarajevu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor, u Travniku gimnaziju i sjemenište te brojne crkve i ženske samostane. Utemeljio je Družbu sestara služavki Malog Isusa u kojoj i danas živi njegova duhovna baština sa svrhom skrbi za siromašnu i napuštenu djecu, starije osobe i siromahe. Osnovao je sirotišta "Betlehem" i "Egipat" za djecu bez roditeljske skrbi i starački dom za stare i iznemogle osobe u potrebi. Uz pomoć Božju učinio je velika djela u materijalnom i pastoralnom pogledu, kao i na odgojno-obrazovnom i karitativnom polju. Bio je iskreno pobožan, rado je molio, a posebno je štovao Srce Isusovo kojem je posvetio nadbiskupiju.
Bio je i veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i sv. Josipa. Kao čovjek široke kulture uma i srca, pisac je zapaženih filozofskih i teoloških radova, poglavito priručnika neoskolastičke filozofije na hrvatskome u području logike, metafizike, ontologije, psihologije, kozmologije i naravne teologije približavajući ljekovite filozofije hrvatskim čitateljima kako bi ih odvratilo od zabluda nekih novih sekularnih strujanja i posebno materijalizma. Osnivač je i pokretač brojnih časopisa kršćanske izobrazbe, jer je osjetio kolika se moć krije u tisku kao modernom komunikacijskom sredstvu koje utječe na javno mnijenje i oblikuje sveukupni društveni život te zadire i u privatne čovjekove sfere. Nije mogao stajati po strani i promatrati kako se pisanom riječju nastoje progurati u narod neke druge ideje i nazore, pa je svojim radom htio pomoći u vjerskom i narodnom odgoju svim društvenim slojevima na cijelom hrvatskom govornom području.
Mnogo je toga još želio i planirao učiniti, sagraditi i urediti, ali mu je ljudski život bio kratak za ostvarenje svih ideja. Umro je u Sarajevu u 75. godini života na blagdan Bezgrešnog začeća, pokopan je u sarajevskoj katedrali, a na njegovu grobu molio je papa Ivan Pavao II. 1997. godine prigodom posjeta Bosni i Hercegovini. U Sarajevu, 2002. godine pokrenut je postupak proglašenja blaženim i svetim. Iskazujući poštovanje i zahvalnost, povodom 180. obljetnice rođenja i krštenja našeg sugrađanina, vrhbosanskog nadbiskupa, utemeljitelja Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, apostola kršćanske ljubavi, velikana duha, kreposti i svetosti, pastoralne mudrosti i razboritosti koji je služeći čovjeku u potrebi pretakao vjeru u djela što živi i danas kao duhovna baština i vrijedna ostavštinom, na ponos građana i grada Slavonskog Broda, predlaže se dodjela javnog priznanja i nagrade Povelja počasnoga građanina grada Slavonskog Broda.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.