PRIJE 3 GODINE
TEKST: 24sata/24sata.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Posljedice zbog prelaska na ljetno računanje vremena naše tijelo može osjećati čak nekoliko dana, a najveću ćemo promjenu osjetiti tijekom prva dva do tri dana nakon pomicanja sata.
Prepoznajemo ih kroz smanjenu radnu učinkovitost, slabiju koncentraciju, otežano pamćenje, izrazitiji umor i dnevnu pospanost.
- Gubitak jednog sata spavanja može promijeniti razine hormona i podići krvni tlak, a to utječe na srce, osobito kod kardiovaskularnih bolesnika. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti, a pojedinci mogu imati problema i sa depresijom. Ljudi često, osim sa nesanicom, imaju problema i sa glavoboljom koja može trajati po nekoliko dana, čak i tjedana nakon pomicanja. Pomicanje sata je veliki psihofizički stres za cijeli organizam, no sve ove promjene najteže podnose kronični bolesnici - pojasnila nam je svojedobno Lea Maričić, mag. psih. iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Dodala je kako promjenu najteže podnose mala djeca i kardiovaskularni bolesnici te ljudi koji su skloni kasnijem odlasku na spavanje.
- Pacijenti s tenzijskim glavoboljama imaju pojačane glavobolje. Poremećen san može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i lošijem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara - zaključila je psihologinja.
U Hrvatskoj nema posebnih istraživanja ni studija o toj temi, no pretpostavlja se da ne odstupamo od drugih. Znanstvenici njemačkog Sveučilišta Ludwig-Maximilian su 2007. godine na uzorku od 55.000 ispitanika dokazali da zbog pomicanja sata ljudi tijekom ljeta spavaju čak 20 minuta kraće.
Američki znanstvenici tvrde kako se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tijekom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dva tjedna prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u listopadu.
Švedski znanstvenici su zaključili da broj srčanih udara opada u tjednu nakon vraćanja sata unazad za 21 posto, dok u proljeće stopa srčanih udara raste u sedam dana poslije pomicanja sata unaprijed. Štetan učinak po srce najizrazitiji je u prva tri dana nakon nedjelje u kojoj se prelazi na ljetno računanje vremena. Dodatno, školarci lošije rješavaju zadatke i slabije prate nastavu nakon pomicanja sata.
izvor: www.24sata.hr
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
