Stadlerovo 2025. - spomen na velikog Brođanina, Slugu Božjega Josipa Stadlera

U Slavonskom Brodu ovoga su se petka, 24. siječnja okupili brojni vjernici na proslavi 182. obljetnice rođenja i krštenja sluge Božjega Josipa Stadlera (1843. - 1918.), prvog vrhbosanskog nadbiskupa, rođenog Brođanina.
Nakon molitve kod Stadlerova spomen obilježja u blizini njegove rodne kuće, uslijedila je procesija do župe Gospe Brze Pomoći gdje je svečano zahvalno euharistijsko slavlje predvodio banjolučki biskup mons. Željko Majić. Uz domaćeg župnika vlč. Anđelka Cindoria suslavilo je još sedam svećenika. 

Podsjećajuči što je sve za svoje biskupske službe učinio sluga Božji Josip Stadler, biskup Majić rekao kako je zahvalan Gospodinu za tog velikog nadbiskupa, koji je iznad svega bio i otac i majka naših siromaha, velikan duha kojega nikakav ljudski govor ne može dovoljno proslaviti. Naglasio je kako i sam kao biskup u Banjoj Luci sa zahvalnošću Bogu gleda na Stadlerov dugogodišnji predani rad te vjeruje da su mu mnogi svećenici, biskupi, redovnici i redovnice zahvalni za toliko toga, a napose Služavke Maloga Isusa, njegove duhovne kćeri koje je osnovao s ciljem da se žrtvuju za zapuštene bijednike, da budu brižne majke siromašne djece i štap nemoćnih žena u starosti, te i danas, po primjeru, nadahnuću i zagovoru svoga utemeljitelja, nastoje svugdje u svijetu gdje djeluju biti živo Evanđelje.

Govoreći o Stadlerovu rođenju, krštenju, obiteljskoj tragediji u djetinjstvu, biskup Majić ustvrdio je kako je u tome prepoznatljiv čudesni božji plan s njim, da bira siroče, siromašnog Josipa da tada, a i danas, siromašna Bosna postane bogatija za jednog Josipa Stadlera nadbiskupa i Slugu Božjega. Pozvao je vjernike da obnove svoja krsna obećanja te, poput Josipa Stadlera, obnovljeni žarom vjere budu, kako je rekao, svjetlo tolikima koji i danas kao i u Stadlerovo vrijeme, tumaraju u tami, budu utjeha žalosnih, zaštitnici obespravljenih, očevi i majke siromašnih, potpora nemoćnih, graditelji Kraljevstva na zemlji, Kraljevstva mira, ljubavi i pravde.

Tijekom euharistijskog slavlja redovnice Služavke Malog Isusa, s. M. Marina Piljić i s. M. Edita Perić obnovile su svoje redovničke zavjete i zahvalile Gospodinu za sve milosti koje im je darivao tijekom njihova 50 godina služenja Malome Isusu. Uz brojne vjernike na misi je sudjelovalo osamdesetak Služavki Maloga Isusa na čelu s provincijskom glavaricom Sarajevske provincije s. M. Anom Marijom Kesten.

Na kraju mise u procesiji su došli do župne crkve Gospe Brze Pomoći – crkve Stadlerova krštenja gdje su pred njegovom slikom izloženom na oltaru sv. Josipa molili za njegovo proglašenjem blaženim i svetim. Kako je ta crkva u ovoj svetoj godini Redovitog jubileja određena kao oprosna crkva na kraju su zajedno molili Molitvu jubileja. U znak zahvale za po prvi puta predvođenje misnoga slavlja župnik Cindori uime je župe biskupu Majić darivao sliku Gospe Brze Pomoći.

Služavke Maloga Isusa, koje djeluju u Slavonskom Brodu za tu su se obljetnicu pripremale trodnevnicom koju je u kapeli Stadlerove spomen-kuće predvodio vlč. Krunoslav Karas, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brodskom Vinogorju kojoj pripada Stadlerova spomen-kuća.

Životopis nadbiskupa Stadlera
 Josip Stadler rođen je u Slavonskom Brodu 24. siječnja 1843. u skromnoj obrtničkoj obitelji Đure i Marije rođene Balošić. U desetoj godini ostao je bez oca i majke, te je skrb za njega preuzela ugledna brodska obitelj Oršić. Školovao se u rodnom gradu, potom u Požegi, Zagrebu te na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz filozofije i teologije. Bio je sveučilišni profesor u Zagrebu. Papa Lav XIII. imenovao ga je 1881. prvim vrhbosanskim nadbiskupom sa sjedištem u Sarajevu. Josip Stadler poznat je po svojem gorljivom apostolskom djelovanju, osobito među siromasima i siročadi. Zbog kreposnog života, prozvali su ga ocem sirotinje. U Sarajevu je izgradio katedralu, bogoslovno sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, kaptol i nadbiskupski dvor dok je u Travniku podigao sjemenište i gimnaziju. Za siromašnu i napuštenu djecu izgradio je ubožnice Betlehem i Egipat, a samostane za redovnice iz Družbe sestara Služavki Maloga Isusa koje je utemeljio. Umro je u Sarajevu 8. prosinca 1918. U tijeku je crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim.
 
Izvor: brodportal.hr / BL - foto: Nives Klaić