23.9.2022. u 09:14
TEKST: N1 Hrvatska/N1 Hrvatska
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Novac, u nekom obliku, je u ljudskoj povijesti poznat već tisućama godina. Prije toga postojala je robna razmjena, a novac je s vremenom postao općeprihvaćeno sredstvo plaćanja. Zašto? Sam po sebi, novac nema neku vrijednost, njegova vrijednost proizlazi iz društvenog dogovora. Tako su već u staroj Mezopotamiji koristili oblik novca koji se zvao šekel, a prihvatili su ga i brojni drugi narodi.
Prve kovanice pojavile su se za vrijeme vladavine kralja Kreza na području Lidije otprilike 500 godina prije naše ere. Nekada su kovanice službenim pečatom države (ili kralja) koja ih je iskovala jamčile težinu i vrijednost metala od kojeg su iskovane. Danas je situacija nešto drugačija. Kovanice su i danas službeno sredstvo plaćanja pa iako se već dugo ne izrađuju od vrijednih metala, države koji ih kuju jamče njihovu vrijednost. I tu dolazimo do teme našeg teksta.
Može li se kovanicama plaćati?Država jamči da su kovanice jednako vrijedan novac kao i onaj u papirnatim apoenima. Ipak, čini se, barem autorici ovog teksta, da to nije uvijek slučaj.
Nedavno smo u jednom velikom trgovačkom lancu račun u iznosu od oko 150 kuna pokušali podmiriti kovanicama. Na automatskoj blagajni. Blagajna se nije bunila, ali – blagajnica jest. Nekoliko puta smo upozoreni da će blagajna “blokirati” na 30 kuna i plaćanje prebaciti na kartično. Kako smo već nekoliko puta ranije platili račun na isti način i nije se dogodilo ništa, nastavili smo ubacivati kovanice. Račun je na kraju podmiren u kovanicama, uz opetovano negodovanje blagajnice.
I dok shvaćamo da plaćanje velikom količinom kovanica na blagajničkoj traci možda nije uvijek zgodno zbog vremena koje je potrebno da se kovanice izbroje, dosad smo smatrali da su automatske blagajne praktičan način plaćanja upravo zbog mogućnosti plaćanja i kovanicama.
Kako smo prilično sigurni da blagajnice ne dijele ovakve i slične “packe” samoinicijativno, a nismo bili sigurni ni je li ovakva praksa potpuno legalna, odgovore smo odlučili potražiti kod trgovačkih lanaca za koje znamo da omogućavaju plaćanje na automatskoj blagajni, kao i kod Hrvatske narodne banke i Državnog inspektorata RH.
Trgovački lanci“Ograničenje kovanica u našim trgovinama ne postoji”, odgovorili su na naš upit iz Kauflanda.
Isto poručuju i iz Konzuma. “Ne postoje tehnička ograničenja na samonaplatnim blagajnama kad je riječ o plaćanju kovanicama te kupci mogu cijeli iznos računa podmiriti na način koji im najviše odgovara, bilo da se radi o kovanicama, novčanicama ili kartičnom plaćanju. Također, ne postoje upute za asistente na samonaplatnim blagajnama oko ograničenja u načinima plaćanja”, stoji u odgovoru koji smo dobili iz ovog trgovačkog lanca.
Smije li trgovac odbiti kovanice?Na naš upit iz HNB-a odgovaraju kako ni Zakon o HNB-u, a ni podzakonski propisi koji iz njega proizlaze, ne propisuju način na koji će se izvršiti plaćanje u slučaju korištenja gotovog novca, tj. “ne propisuju može li primatelj plaćanja uvjetovati apoensku strukturu gotovog novca kojeg zaprima pri takvom plaćanju”.
“Mišljenja smo da bi trgovci trebali prihvaćati sve apoene kuna i lipa pri izvršavanju plaćanja gotovim novcem. Ipak, pri tome postoje objektivne okolnosti vezane za praktičnu primjenu u poslovnoj praksi koje uvjetuju odstupanje od navedenoga”, kažu iz HNB-a te poručuju kako bi se kupac koji smatra da mu je neopravdano odbijeno sredstvo plaćanja trebao obratiti Državnom inspektoratu.
“Kovanice su zakonsko sredstvo plaćanja”U Državnom inspektoratu kažu kako su “kovanice kune i lipe zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj te da trgovac ne smije ograničavati potrošača vezano uz način plaćanja u kovanicama”.
“U slučaju ograničavanja plaćanja u lipama odnosno kunama kao kovanicama ističemo da potrošači mogu podnijeti predstavku Državnom inspektoratu i to ispunjavanjem elektroničkog obrasca objavljenog na web stranici Državnog inspektorata na poveznici podnošenje prijava ili slanjem prijave poštom odnosno dolaskom na adresu nadležnog ureda Državnog inspektorata, a sve kako bi tržišna inspekcija Državnog inspektorata mogla ovisno o okolnosti svakog pojedinog slučaja utvrditi da li postoje elementi nepoštene poslovne prakse sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača”, odgovorili su na naš upit iz DIRH-a.
Da zaključimo, ako račun želite podmiriti u kovanicama kuna i lipa, nitko Vas u tome ne smije ograničavati.
(Izvor: N1 Hrvatska)
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
