Saborska zastupnica SDP-a Ivana Ribarić Majanović: ʼGrađani koji žive 5 km od granice s BiH nisu šverceriʼ

Saborska zastupnica SDP-a Ivana Ribarić Majanović koja je iz naše županije, uputila je zastupničko pitanje ministru financija Marku Primorcu.

Pitanje koje je uputila ministru je pitanje koje stanovnike naše županije tišti već godinama a nitko do sada nije pokušao taj problem riješiti.

Pitanje prenosimo u cijelosti a nadamo se što skorijem odgovoru iz ministarstva.

"Poštovani ministre Primorac, 

Ovim putem Vam želim ukazati na problem stanovnika pograničnih područja Republike Hrvatske s trećim zemljama. 
Naime, Pravilnik o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja propisuje područje pogranične zone koja su u ovom slučaju npr. granica s Bosnom i Hercegovinom na temelju međunarodnog sporazuma smatra 5 km zračne udaljenosti od granice.

Ova tema je posebno bitna upravo jer su mi na taj problem ukazali građani iz tog pograničnog područja moje Brodsko-posavske županije. Ovim pravilnikom obuhvaćeno je područje 22 općine u Brodsko-posavskoj županiji (Bebrina, Bukovlje, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje) te pojedina područja gradova Nova Gradiška i Slavonski Brod, kada bismo brojali po samim mjestima, to bi bila 92 mjesta. 
Kako znamo, ove općine su većim dijelom slabije razvijenosti, bile su pogođene stradanjima u Domovinskom ratu, često prometno udaljenije od centara upravljanja i industrije, radnih mjesta pa se već samim time stanovnici tih područja nalaze u nepovoljnom položaju.

Ali evo, ovim pravilnikom svi građani RH koji žive na 5 km od granice sa Bosnom i Hercegovinom koja nije članice EU, dakle stanovnici nabrojanih općina, kao i brojnih drugih duž granice, smatraju se potencijalnim švercerima i opasnima za državni proračun. Njima je propisano da u osobnoj prtljazi dnevno mogu unijeti vrijednost do 40 eura. Dok oni građani koji žive dalje od 5 km mogu unijeti vrijednost do 300 eura dnevno. Tako npr. roditelj koji živi do 5 km od granice, ne može svom školarcu kupiti nešto kvalitetniju jaknu, torbu ili tenisice skuplje od 40 eura, dok onaj koji živi 6 km ili više može. 
Želim naglasiti da ovakvi propisi nisu način kontroliranja šverca, za to postoje druge metode, a stanovnici ovih područja su zakinuti za prava koja imaju ostali građani Republike Hrvatske. Još jednom napominjem da su upravo ovo područja najnižeg životnog standarda u kojima stanovnici imaju najmanju kupovnu moć. Također smatram, ako se već inzistira na ovakvom pravilniku koji je donesen 21.prosinca 2020. godine da se uzme obzir inflacija i da se proporcionalno tome povisi iznos koji stanovnici pograničnih područja mogu dnevno unijeti u RH jer je 40 eura premalo.

Htjela bih još naglasiti jednu veliku nelogičnost. Ovim pravilnikom su obuhvaćene sve općine i mjesta koja se nalaze na 5 km zračne udaljenosti od granice s BIH. Međutim, granica se prelazi na graničnim prijelazima, a ne na cijeloj dužini pograničnog područja. Na potezu između graničnih prijelaza od Stare Gradiške do Slavonskog Broda je granično područje dugačko oko 100 kilometara. Između ta dva prijelaza nema drugih graničnih prijelaza i stanovnici tih područja nisu u mogućnosti prelaziti granicu. Tako da imamo situaciju da je stanovnik općine Oprisavci od graničnog prijelaza zapravo udaljen 7,5km, , Gornjih Bogićevaca 15 km, Bebrina Gundinaca 20 km, Dragalića udaljen 22, Bebrine 19 km, Starog Petrovog Sela 39 km, Davora 51 km, Nove Kapele 53 km. Stanovnici Cernika su od graničnog prijelaza 35 km i mogu prenijeti vrijednost robe 300 eura, dok su pojedini iz Općine Staro Petrovo Selo također na približnoj kilometraži ograničeni na 40 eura. Stvarno nelogično, zar ne?! Ovo je doslovno kažnjavanje stanovnika pograničnog područja koji i onako loše žive.

Sve ovo govori o nedostatku osnovne analize za ovu problematiku i birokratiziranju od strane Vlade i EU-a koje se prelama na leđima građana. 
Da podsjetim da prema mjerenju europske statističke agencije Eurostat, Slavonija, tj. Panonska Hrvatska je jedna od najsiromašnijih regija u EU. 31.3 posto stanovnika Panonske Hrvatske, što se većim dijelom odnosi na Slavoniju, siromašno je ili u riziku od siromaštva. To je daleko više od ostalih regija Hrvatske. 
Svi ovi podaci govore o alarmantnom stanju u Slavoniji, a izmjena ovog Pravilnika bi bar malo olakšale život našim ljudima u pograničnim područjima Slavonije. 
I za kraj, pozdravit ću Vas jednom pjesmom :" Oduvijek smo graničari stari, čuvali smo granicu na Savi, granicu na Savi...."

Pretpostavljam da znate riječi ove stare pjesmne Posavske Hrvatske. Nekada bile i ostale, vrijede i danas. Kako neka su stanovnici Posavine čuvali granice Kršćanstva, zapadne Europe, danas tako Europske Unije. I evo, za stoljetnu borbu kao zahvalu smo dobili ovakve restrikcije".