SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Pšenica i brašno pojeftinili 50 posto, a kruh sve skuplji. Vlasnik pekare objašnjava zašto je to tako

20.9.2023. u 16:59
TEKST: danas.hr
FOTO: Ilustracija

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Pšenica i brašno pojeftinili 50 posto, a kruh sve skuplji. Vlasnik pekare objašnjava zašto je to tako SB Online | Pšenica i brašno pojeftinili 50 posto, a kruh sve skuplji. Vlasnik pekare objašnjava zašto je to tako

20.9.2023. u 16:59
TEKST: danas.hr
FOTO: Ilustracija

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Kruh i pekarski proizvodi su skuplji, iako su pšenica i brašno u odnosu na lani jeftiniji za oko 50 posto.

"Cijena pšenice pada, a i nakon turističke sezone to otvara mogućnost spuštanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Očekujem da će u idućim mjesecima do toga i doći", objašnjava zaRTL Danasagroanalitičar Robert Jurišić.

Nekima smanjenje cijena još nije opcija.

"Ne planiramo poskupljenja, ali nam trenutačna situacija ne dopušta ni snižavanje cijena", ističe suvlasnik pekarnice Karlo Vulin.

I zbog rasta cijena kruha kupci negoduju, pekari to objašnjavaju rastom cijena inputa i kažu onih osnovnih vrsta kao što je polubijeli ima i 1,20 eura.

Iako se cijene razlikuju, prosječna cijena pšeničnog bijelog kruha kreće se oko 1,93 eura. Polubijeli se može naći za 1,83 eura, a miješani za 1,59 eura.

U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak

"Cijene žitarice nešto padaju, ali to je burzovna roba, ali te su razlike male. U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak. Najveći je trošak cijena rada ljudi, rez ali i cijena kartona. Ambalaža je otišla jako. To što je cijena žitarice pala, nažalost se neće osjetiti u gotovom proizvodu", dodaje Vulin.

Najvećih 10 pekarskih tvrtki u prošloj je godini ostvarilo oko 486 milijuna eura prihoda. Rast je to od 21,6 posto. Prije oporezivanja dobit deset najvećih bila je 7,3 milijuna eura, čak 15,2 posto manje nego godinu ranije.

"Godine 2022. taj je sektor povisio prihode, ali ne i dobit jer, iako su oni dizali cijene, s druge strane ulazni su troškovi rasli puno više", komentira direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Previše za mnoge s malim ili nikakvih primanjima kojima i sitniš iz Manduševca puno znači.

(IZVOR: www.danas.hr)


Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Komentari (1)
Aleksa
20.9.2023.
Ja samo znam da je taj kruh i ti kojekakvi proizvodi sve su skuplji, a kavaliteta je škart.

+ (0) | - (0)

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.