Prometne kazne: Kada počinje naseljeno mjesto, trebaju li kuće biti uz cestu…

Ograničenje brzine u naseljenom mjestu! Ludujete li na cesti u naselju imate mogućnost zaraditi i kaznu zatvora u trajanju do 60 dana! Novčane kazne također nisu zanemarive. Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio. Iznimno na cesti u naselju čiji prometno-tehnički i sigurnosni elementi to omogućuju (npr. pješački podhodnici i nadhodnici, dodatne trake za lijevo, odnosno desno skretanje, upravljanje na raskrižjima uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima i sl.) može se prometnim znakom dopustiti kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km na sat, a najviše do 80 km na sat. Najdrakonskija kazna za kršenje ove odredbe je ona od 1320 do 2650 eura ili ranije spomenuta kazna zatvora za one vozače koji se vozilom u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Oni koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, za njih zakon predviđa novčanu kaznu od 390 do 920 eura i tako dalje i tako bliže!

Vozači znaju da je nezgodno baš prekardašiti s brzinom u naselju. Dakle, zna se! Odlično i sad vas zaustavi policija i kaže vam da ste dobrano prekoračili brzinu koja je propisana za vožnju naseljem. Vi u sto čuda. Niste ni shvatili ni uočili da ste netom projezdili kroz naseljeno mjesto. Nigdje zgrade, nigdje bilo kakve nastambe, sama pustopoljina s lijeva, s desna, ispred vas i iza vas. Kakvo naseljeno mjesto? Policija vas uvjerava u jedno, vi njih u drugo.

Nije određivanje točnog sadržaja pojma naselja bilo nikada mačji kašalj! A ne! Kada se nekim pitanjem bavi Vrhovni sud Republike Hrvatske i to nekoliko puta, onda to posve sigurno nije nešto što je beznačajno i što se podrazumijeva samo po sebi!

Što je to točno naselje! Aktualni zakon kaže da je»naselje«prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta. Istu definiciju sadržavao je Zakon iz 2004. Naselje je tada također bilo definirano kao prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili obiju strana ceste dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta.

Zašto je bitan povratak u povijest u pogledu definicije naselja. Zato jer se Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju Rev 5246/2019-2 od 21. srpnja 2020., pozvao na stajalište Vrhovnog suda u odluci iz davne 1990. (Rev-786/90 od 20. rujna 1990.). Čuda su se od tada dogodila i promijenila, nestale i nastale države ali stav u pogledu naselja kako ga definira zakon koji regulira sigurnost prometa na cestama identičan! Samo da znate te pradavne 1990. Vrhovni sud Republike Hrvatske je glede određivanja granica naseljenog mjesta zauzeo pravno shvaćanje u primjeni odredbe čl. 10. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama (“Službeni list SFRJ” broj 63/80) koja odredba je glede definicije naselja istovjetna navedenoj odredbi ZSPC. Prema tom shvaćanju granice naseljenog mjesta označene su prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne prvom i zadnjom kućom u naselju.

Sukladno tome i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju Rev 5246/2019-2 od 21. srpnja 2020 kaže: „dakle, granice naselja određuju prometni znakovi za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne objekti i njihova udaljenost od ceste“!

Tako da znate. Primite na znanje i ravnanje to što vam je utvrđeno prekoračenje brzine na dijelu ceste na kojem ni sa jedne strane nema stambenih ili drugih građevina, ne znači da niste u naselju. Obratite pozornost na prometne znakove za obilježavanje naseljenih mjesta. Rekli bi naši ljudi gledaj table! Zna se koliko je ograničenje brzine u naseljenom mjestu, kada prođete zadnju kuću, ne mora značiti da ste izišli iz naseljenog mjesta! Možemo mi o tome misliti što nas je volja, ali Vrhovni sud u citiranoj presudi zauzeo je takav stav.

(IZVOR: www.revijahak.hr)