Odvorci u prošlosti: Pregled razvoja odvoračkih sela

Danas su Odvorci katastarska općina i župa s oko 800 duša koju čini devet sela na području dvije županije i tri općine. U Brodsko-posavskoj županiji općini Sibinj pripadaju Brčino, Čelikovići, Grgurevići, Grižići, Jakačina Mala i Ravan, dok Krajačići pripadaju općini Brodski Stupnik. U Požeško-slavonskoj županiji pod gradom Pleternicom su Bilice i Brđani – najveće i najmanje odvoračko selo po broju stanovnika. 
Ta sela na obroncima Dilj gore su i društveni fenomen u kojem ljudi iz različitih mjesta osjećaju pripadnost Odvorcima i dijele tradiciju, ruralnu kulturu i odnos prema radu.
Povijest naselja seže stotinama godina unazad, a neka su zapisana već u 14. stoljeću. S druge strane, dio njih je do danas izumro: Crnogačina Mala, Mihaljevići, Durbabići, Vinčac ili Vinčazovići, Papazović Mala, Ivići i Pričdragovići.
Posljednje izumrlo selo bili su upravo Mihaljevići. Prema popisu stanovništva 2001. godine imali su tri stanovnika, 2011. godine dva stanovnika, a prema posljednjem popisu ne bilježe niti jednog stanovnika.
Neki zapisi navode da Crnogačina Mala nije bila zasebno selo, nego zajednički naziv za Grgureviće i Čelikoviće, ispod kojih je izvirao potok Zdenac. Istovremeno, imaju i knjige koje tumače Grgureviće kao selo Odvorci kojem pripadaju ostala navedena sela. Primjerice, knjiga “Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća” prikazuje zemljovid na kojem su Odvorci upisani na mjestu današnjih Grgurevića.

Pregled većih odvoračkih sela
Dok su o nekim selima bogate informacije zabilježene, o drugima, najčešće onim manjima, nema puno povijesnih podataka. U nastavku je pregled većih odvoračkih sela za koja su dostupni nešto opsežniji povijesni zapisi.
BilicePrije 20. stoljeća Bilice su se rijetko spominjale jer su prvi stanovnici zabilježeni tek 1900. godine. Čak ni u mađarskim statističkim zapisima iz 1907. godine nisu navedeni kao dio Odvoraca koje su tada činili “Brčino, Brdani, Čeliković Mala, Grgurević Mala, Grižići, Jakačić Mala, Krajačići, Mihaljevići, Papazović Mala, Prčidragovići, Ravan i Vinčazovići.”
BrčinoSelo Brčino, zapisano i kao Berchino, Berchin ili Berčino, smješteno na spoju regionalnih cesta prema Našicama i Požegi, imalo je kroz povijest značajnu ulogu kao crkveno središte.
Prvi spomen Brčina datira iz 1375. godine, kad se navodi kao posjed plemića Brčinskih. Kasnije, 1434. i 1488. godine, Brčino se spominje kao posjed koji pripada utvrdi Petnja. Godine 1464. postoje zapisi o dvama naseljima – Gornjem i Donjem Brčinu.

Brčino se posebno ističe kao crkveno središte tijekom osmanskog razdoblja, kad su župnici ondje boravili i služili vjernicima u okolnim selima. Godine 1667., papa je dodijelio oprost crkvi Snježne Gospe u Brčinu.
Do 1734. godine, u selu se nalazila filijalna crkva sv. Marije na nebo uznesene koja je pripadala župi u Vrčin Dolu. Crkva je imala četiri oltara, a mise su se služile na sve Marijine blagdane i druge važne prigode. Na istom mjestu, 1875. godine, izgrađena je nova filijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je i danas u uporabi te je pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture i medija.
Ispod sela tekao je potok Gnojnica, koji je, uz nekoliko pritoka manjih potoka, pokretao tri obična mlina.
ČelikovićiDanašnji Čelikovići nekada su se nazivali Čeliković Mala ili Čelikovićmala i bili su dio skupnog naselja Odvorci, zajedno s Jakačić Malom, Grgurović Malom, Papazović Malom i drugim selima. Sva su ta naselja pripadala tadašnjoj župi Bučje, zapisano je 1761.
Godine 1910. u Čelikovićima je izgrađena crkva sv. Barnabe apostola, a prije toga, selo je imalo drvenu kapelu svetog Lovre koja je zbog dotrajalosti bila zatvorena za bogoslužje.
GrižićiNa zapadnim obroncima diljskog gorja smjestili su se Grižići, selo zapisano kao Grižić ili Grižićmala, iznad kojeg se uzdiže brdo Sadovi. Iako je ovo područje imalo dugu povijest naseljenosti, njegov strateški značaj postaje prepoznat tek 1761. godine, nakon oslobođenja od Osmanlija. Tada se katoličko stanovništvo iz manjih, zabačenih sela počinje seliti u naselja smještena uz glavne prometnice, poput one koja prolazi kroz Grižiće prema Pleternici.
Do 1779. godine selo je pripadalo vrčindolskoj župi, a potom novoutemeljenoj župi Bosansko-srijemske županije sa sjedištem u Odvorcima. Crkva svetog Jurja, smještena na groblju, sagrađena je 1862. godine. Samo pet godina kasnije, 1867., u selu je izgrađena crkva svetog Mihovila, odnosno Mihaela arkanđela.

GrgurevićiGrgurevići, zapisani i kao Grgurević Mala, Grgurovići, Gergurevići, Gregurevićmala, bili su središnje selo skupine naselja i zaselaka koji su činili Odvorce. Danas su sjedište odvoračke župe.
U doba osmanske vlasti svi su stanovnici bili kmetovi, ali nakon povlačenja Osmanlija postali su graničari rimokatoličke vjeroispovijedi. U 17. stoljeću, stanovnici Odvoraca imali su određene obveze prema zapovjedniku brodskog otočića i samoj tvrđavi. Bili su dužni besplatno davati 10 radnika za skupljanje sijena i sječu drva, dok je svako domaćinstvo moralo osigurati šest većih palisada – čeličnih ili drvenih ograda za obranu.
Granice posjeda OdvorciPrema zapisima, teritorij posjeda Odvorci protezao se na oko jednu ugarsku milju uokolo. Na istoku ga je omeđivalo selo Zdenci, na zapadu selo Zagrađe, na jugu Završje, a na sjeveru je graničio sa selom Kadanovcima. Šire granice obuhvaćale su Đakovo na istoku, Kobaš na zapadu, Brod na jugu i Požegu na sjeveru.
Osnivanje župe OdvorciGodine 1779. u Grgurevićima je osnovana župa svetog Filipa i Jakova apostola, koja je postala sjedištem odvoračkog područja. Prema podacima iz 1837. godine, župa je obuhvaćala naselja: Brčino, Brđane, Grižiće, Iviće, Jakačić, Krajačić, Mihaljevce, Ravan i Vinčac.
Jakačina MalaNajjužnije odvoračko selo, Jakačina Mala, u starijim izvorima spominje se i pod imenom Jakačić, Jakačić Mala, Jakachina Mala, Jakačićmala, Jakačina. Stanovnicima ovog sela pribrajali su se i stanovnici susjednih Vinčazovića.
Ispod Jakačića izvirao je potok Sinak, koji je izbijao u podnožju brda Gladnik. Na uzvisini koja dominira nad selom nalazila se crkva drvene građe, što potvrđuje dugotrajnu prisutnost vjerskog života u tom području.
KrajačićiKrajačići su dobili ime po vlasniku imanja, no njihovi stanovnici nisu vođeni kao zasebno naselje. Umjesto toga, bili su pribrojavani stanovnicima Odvoraca, što sugerira da su Krajačići bili dio šireg odvoračkog područja i administrativno vezani uz njega.
RavanRavan se u povijesnim izvorima iz 15. stoljeća spominje kao dio posjeda sinova Benedikta Berislavića iz Grabarja. Tijekom osmanskog razdoblja, selo je pripadalo vrčindolskoj župi, sve do osnutka odvoračke župe kada je postalo njenim dijelom.
Na vojnom zemljovidu iz 1780. godine, Ravan je prikazan sa selom Durbabići, koje danas više ne postoji. Između ova dva naselja tekao je potok Gnojnica, a putovi koji su ih povezivali s Brčinom i Bilicama bili su loše kvalitete, što je otežavalo promet i komunikaciju
Izvor. odvorci.hr