9.5.2023. u 16:52
TEKST: poslovni.hr/poslovni.hr
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Tri su domene u kojima Ministarstvo znanosti i obrazovanja želi realizirati ciljeve eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (IDK) za osnovne škole – to su Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.
Svrha ovog eksperimentalnog kurikuluma prema nacrtu koji je objavljen na javnom portalu eSavjetovanje je osposobljavanje učenika osnovne škole za uporabu digitalnih tehnologija, kako navode, u obrazovnom procesu, kao i u svakodnevnom životu.
“Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od 8 temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također, Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. kao politička inicijativa EU-a podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti”, ističe se u Nacrtu.
Primjerice kad je riječ o strukturi s početka teksta, u domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka.Aktivnosti i sadržaji ishoda iz ove domene razvijaju kreativnost, inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi, kako navode, u budući profesionalni život.
Nastavni predmet IDK učio bi se i poučavao u svih osam razreda osnovne škole, satnica bi iznosila 35 sati godišnje, a koristila bi se tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. Zaključna ocjena iz ovog nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjenate se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja te biti u korist učenika, navodi se u nacrtu eksperimentalnog kurikuluma.
Međutim, u prvim zasad objavljenim komentarima težište je na bitno većoj satnici, odnosno da se ovaj predmet izvodi barem 70 sati godišnje u svim razredima pa je tako već očito da će se oko ovog pitanja ‘lomiti koplja’.
Izvor:www.poslovni.hr
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
