SB Online
Promjena teme
Prijava
Pretraži SB Online

Nestašica kulena zbog svinjske kuge? ʼMoglo bi ga nestati za mjesec danaʼ

PRIJE 4 MJESECA
TEKST: Index.hr

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
SB Online | Nestašica kulena zbog svinjske kuge? ʼMoglo bi ga nestati za mjesec danaʼ SB Online | Nestašica kulena zbog svinjske kuge? ʼMoglo bi ga nestati za mjesec danaʼ

PRIJE 4 MJESECA
TEKST: Index.hr

Prilagodba teksta ▼
KONTRAST
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

NAKON pet mjeseci od prvog slučaja bolesti, afrička svinjska kuga donijela je niz problema u stočarstvu, a slavonske svinjogojce bacila je na koljena. U tri županije usmrćeno je više od 33 tisuće svinja, što je dovelo do poremećaja tržišta i određenih poskupljenja.

Osim svinjogojaca, s problemima se suočavaju i proizvođači tradicionalnih suhomesnatih delicija. Nakon što je svinjska kuga potvrđena i u Osječko-baranjskoj županiji, među proizvođače baranjskog kulena uvukao se strah. Iako u Baranji još nema zaraženih svinja, kažu da im probleme donose nove mjere Ministarstva poljoprivrede.

Do kraja listopada Slavonci su se morali riješiti svih svinja koje nisu bile u zaštićenim svinjcima, a do kraja studenog to mora učiniti i ostatak Hrvatske. Nakon toga svinje će moći držati samo oni koji imaju određene uvjete, poput dodatne ograde, a u nekim slučajevima i tuševa.

Proizvođači kulena u velikim problemima 

"Prošle godine smo kilogram kulena prodavali za 35 eura, 15 eura kobasice i 25 eura kulenove seke. Početkom devetog mjeseca korigirali smo cijene i otišle su gore za 5 eura po kilogramu. Sve nam je poskupjelo i mi smo to morali korigirati. Ali mi ništa ne dobivamo podizanjem cijene u nebo jer je najveći je problem to što nećemo imati proizvoda. Nećemo ih imati od čega raditi", požalila se Stojković.

Strani kupci u strahu zbog kuge, a proizvođači se boje sljedeće godine

Da će zima biti duga i teška, smatra Slobodan Stanković, koji se proizvodnjom kulena bavi preko trideset godina. Nedostatan broj klaonica za trenutne potrebe, kao i svinje koje se nalaze u crvenoj zoni, muče proizvođače, ali i one koji tove životinje za proizvodnju. Stanković smatra da će zbog svih problema doći do smanjene proizvodnje i veće cijene kulena, ali i manje potražnje jer su kupci u strahu. 

"Ispod 40 eura cijena kulena više ne može biti. Mi ćemo pokušati s 45 eura. Još smo uz to u Kući baranjskog kulena izgubili strane kupce. Ipak se uvukao strah zbog svinjske kuge iako radimo sve u kontroliranim uvjetima i prema propisanim mjerama. 

Do prije godinu dana desetak auta stranih tablica stajalo je svaki dan, a sada samo prođu. Neke poznajem i rekli su mi da više ne vjeruju nikome", rekao je Slobodan Stanković i dodao da će se veći problemi osjetiti dogodine. 

"Sada nitko neće staviti nove prasce u tov ako i dalje bude harala svinjska kuga. Ljudi se boje uzeti svinje i hraniti ih do 170 kilograma, kada su spremni za prodaju. Prasci su skupi i nitko si ne može priuštiti taj rizik u kojem će ih na kraju morati prisilno klati zbog bolesti", govori nam. 

U Slavoniji i Baranji velik broj proizvođača živi od prerade mesa i prodaje suhomesnatih proizvoda. Posebnost baranjskog kulena prepoznata je u svijetu, a upravo je to jedan od prvih hrvatskih proizvoda zaštićenih u EU te među 100 europskih proizvoda sa zaštićenim geografskim porijeklom. Prije dvije godine ova tradicionalna delicija dobila je i vlastitu kuću s pogonima i komorama. 

Pet proizvođača okupljenih u Kući baranjskog kulena strahuje da će im sljedeće godine komore ostati prazne. Nedostatak sirovine muči ih već dugo, sve je zakomplicirala i pojava afričke svinjske kuge, zbog koje se eutanazira sve veći broj svinja, a Ministarstvo je još dodatno zabranilo i prometovanje u krugu 20 kilometara od žarišta.

"Kroz mjesec dana mogli bismo ostati bez kulena"

Na svojim policama proizvođačica Radmila Stojković ima još samo 150 komada baranjskog kulena. Proizvodnju novog odgađali su već nekoliko puta jer ne mogu doći na red za svinjokolju zbog velikog broja prisilnih klanja uzrokovanih kugom. 

"Mi smo proizvodili cijelo ljeto i sad smo upali u probleme pošto ne možemo izvući sirovinu. Na prostoru Baranje nema klaonice, a naše svinje koje uzgajamo u OPG-ovima moraju ići u klaonicu u Petrijevcima. Sad nam je najveći problem jer ne možemo doći na red u klaonicu i proizvodnja će nam stati, a zbog toga bismo kroz mjesec dana mogli ostati bez kulena", kazala je za Index Radmila Stojković. 

Probleme im stvara to što sirovine ne mogu dovesti ni iz obližnjih mjesta, kako su prije pojave svinjske kuge godinama činili. Mjesto u kojem su nabavljali svinjske polovice sada im je u crvenoj zoni. U problemima su i oni koji tove svinje za proizvođače jer se ovaj zaštićeni proizvod mora praviti od svinje koja teži bar 170 kilograma, a meso se ne smije kupovati u dućanima. 

Suhomesnati proizvodi poskupjeli i do 50%

Cijena svinjskog mesa tijekom ove i prošle godine rasla je zbog niza faktora, a poskupljenja na tržištu, prema mišljenju proizvođača, diktirala su nove i veće cijene baranjskog kulena. Pojedini proizvođači dizali su cijenu ove omiljene svinjske delicije za 20, 30 pa čak i 50 posto. 

Meso, sol, domaći češnjak i crvena ljuta začinska paprika jedini su i glavni sastojci kulena. Idealno je meso svinje teške između 170 i 200 kilograma, ali napominju da ne smije biti zamrznuto, već svježe. 

"Cijena će skakati i zbog nedostatka kvalitetne sirovine. Svi bi trebali znati da se domaći, kvalitetni kulen ne može praviti od polutki svinja koje su zamrzavane. Može se sušiti slaninu i dijelove mesa koji su mljeveni, ali ne može se smrznuto meso odmrznuti pa samljeti i praviti dugotrajan suhomesnati proizvod. Naravno, bez aditiva i kemijskih dodataka", rekao nam je svinjogojac Antun Golubović.

Nevolja za nevoljom

Proizvođači kulena kažu kako se nevolje nižu jedna za drugom. Osim s dostupnošću mesa, imaju problema i s nabavom ljute začinske paprike, koju je ove godine potukao led. Olga Šumiga u svojoj evidenciji primijetila je da su u odnosu na prošlu godinu imali 30 posto manje paprike.

"Ova godina je bila vlažna i kišovita, a paprika je stajala u vodi pa je došao vjetar koji ju je razdrmao i onda je bilo puno više paprike koju smo bacili. 

Primijetila sam i da smo u odnosu na prošlogodišnji listopad prodali manje paprike jer se ove godine slabije proizvode suhomesnati proizvodi zbog svinjske kuge. Još uvijek imamo paprike koju moramo sušiti pa se nadamo da će se do tada smiriti situacija s bolesti i započeti proizvodnja", rekla je Šumiga. 

O problemima s kojima se stočarstvo susrelo uslijed afričke svinjske kuge razgovarali smo s profesorom Vladimirom Margetom s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Profesor Margeta za Index je kazao da je poskupljenje svježe svinjetine i njezinih suhomesnatih proizvoda neizbježno, ali i da je upitna dostupnost te delicije.

Profesor Margeta: Bit će nestašica kulena, a i cijene će biti puno veće

"U ovom slučaju se poremetilo sveukupno tržište koje uključuje žive svinje i njihov promet. Tu je i problem s klaonicama koji je doveo do neizvjesne proizvodnje i prodaje kulena u Baranji. Već dvadeset godina upozoravam kako nemamo dovoljan broj klaonica u Slavoniji, koja proizvodi gotovo 70 posto svinja u Hrvatskoj, a imamo jedva 10 posto klaoničkog kapaciteta.

Sada je problem naglašen zbog povećanog klanja i klaonice ne mogu sve to podnijeti pa pate proizvođači koji su kulene već trebali napraviti kako bi do Uskrsa mogli početi s prodajom. Bit će nestašica kulena, a i cijene će biti puno veće. Kako će reagirati potrošači, to ćemo tek vidjeti", rekao je profesor Margeta. 

Cijene kulena su već rasle, a zbog mogućeg još većeg poskupljenja profesor Margeta kaže da će se kupci vjerojatno odlučivati na nekvalitetnije i jeftinije proizvode iz trgovina. 

"Stavljamo u nepovoljan položaj proizvođače domaćih kulena kojih svakako nema puno. Dugo im je trebalo da se oformi taj sustav i da prođe taj proces zaštite i kada su napokon stali na noge, našli su se u nepovoljnoj situaciji. 

Sve ovisi hoće li se kuga proširiti u Baranju, a ako dođe, jasno je da će nestati kulena i njihovih proizvoda. To ih kroz dvije godine može prisiliti da zaustave vlastitu proizvodnju. Jednom kad se stane s tim, više vjerojatno neće ni nastaviti. Vrlo je nezahvalna situacija i teško je prognozirati, ali na temelju iskustava vidimo da nagodinu možemo očekivati veliku nestašicu tradicionalnih proizvoda od svinjetine", smatra profesor.

"Više nikada nećemo imati svinjogojstvo kakvo smo imali do sada"

Mnogi stručnjaci smatraju da je afrička svinjska kuga najveći izazov s kojim se hrvatsko stočarstvo susrelo posljednjih trideset godina. Pojavljivali su se razni problemi poput bolesti plavog jezika i svinjske kuge, koja se nije širila kao ovog puta. 

"Međutim. ovo je nešto što je velikog zamaha kada govorimo o prostoru i broju proizvođača i uzgajivača. Ako se uskoro ne obuzda, a ne postoje naznake da hoće, možemo očekivati još goru situaciju. Veliko povećanje cijena, nestanak proizvođača, nemogućnost obnavljanja proizvodnje i, na kraju krajeva, mislim da smo došli u situaciju da više nikada nećemo imati svinjogojstvo kakvo smo imali do sada", smatra Margeta.

Ministarstvo osiguralo 30 milijuna eura za oporavak 

Profesor ne vjeruje da će se bolest obuzdati, no državni tajnik Mladen Pavić u programu N1 televizije kazao je kako vjeruje da će za koji dan ovu bolest zvati sporadičnom zbog mjera koje su donijeli kako bi se kontroliralo bolest. Iz Ministarstva poljoprivrede za Index su kazali da je do sada eutanazirano i zaklano više od 33 tisuće svinja. 

"Na području Brodsko-posavske županije usmrćeno je 715 svinja od čega: 361 svinja na objektima koji ne udovoljavaju uvjetima za daljnje držanje i 354 svinje na objektima pozitivnim na afričku svinjsku kugu. Na području Osječko-baranjske županije usmrćeno je 406 svinja na objektima pozitivnim na afričku svinjsku kugu.

Na području Vukovarsko-srijemske županije usmrćene su 25.874 svinje na objektima gdje je potvrđena afrička svinjska kuga te je 6038 svinja iz objekata koji ne udovoljavaju uvjetima za daljnje držanje usmrćeno klanjem u klaonici s obzirom na to da subjekti nisu mogli naći plasman za svoje životinje ili proizvode koji potječu od tih životinja", kazali su iz Ministarstva te dodali da su osigurali 7 mjera potpore ukupne vrijednosti veće od 30 milijuna eura.

Trenutno su u provedbi tek tri mjere u vrijednosti od 14.7 milijuna eura, a potvrdili su kako su do danas isplatili 842 korisnika u vrijednosti nešto manjoj od 5 milijuna eura. Provedbom mjera Ministarstvo će, kako kažu, nadoknaditi štetu nastalu pojavom bolesti.

Kuterovac: Reakcija Ministarstva je spora 

Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac za Index je kazao da bolest nije pod kontrolom i da ovakvo stanje prijeti uništenju svinjogojstva u Slavoniji i Hrvatskoj. 

"Brzina reakcije i odlučna provedba mjera koje su ključne za zaustavljanje širenja bolesti je spora i nedovoljno organizirana. Provedba uklanjanja svinja iz zaraženog područja je spora, a zbog stalnog širenja zona potrebno je svaki dan sve veći broj svinja zbrinuti, za što nema organizacijskih sposobnosti u Ministarstvu. 

Najveća šteta za uzgajivače je to što će se svinjogojstvo morati mijenjati zbog stanja s ASK-om, u smislu da više nitko u Hrvatskoj neće moći bez velikog rizika držati 2-3 svinje za osobne potrebe a da pritom nema zadovoljene biosigurnosne uvjete. Svinje će se moći držati, ali samo u objektima kategorija 3 i 4. I to će najviše koštati uzgajivače dugoročno", zaključio je Kuterovac. 



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.