Napokon se kazne više neće izricati u valuti koje nema: prelaskom na euro promijenit će se i nakaradna praksa plaćanja sankcija u nepostojećim markama

Euru je pošlo za rukom ono što kuni nije i neće za svih 28 godina njezina postojanja, i s njim će od prvog dana iduće godine u povijest otići kazne u njemačkim markama za prekršaje protiv javnog reda i mira.

Javno savjetovanje o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira završeno je u utorak, a valuta u kojoj se određuju kazne jedino je što se mijenja u tom zakonu, što je u Hrvatskoj u primjeni od listopada 1977. godine, kada je njemačka valuta postavljena za valutu plaćanja prekršaja. Premda se taj zakon mijenjao 1994., marka je ostala postojana premda je prestala biti sredstvo plaćanja u Njemačkoj još prije 20 godina.

U Hrvatskoj je bila i dalje na životu pa su sudovi preračunavali prvo u eure pa u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan izricanja presude. Od iduće godine, s uvođenjem eura, nestat će i marke iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda, pa će se kazna za izvođenje, reproduciranje pjesama i tekstova, isticanje simbola, tekstova, slika i crteža koje remete javni red i mir, umjesto 50 do 300 njemačkih maraka ili zatvor do 30 dana, biti od 20 do 150 eura ili zatvor do 30 dana.

Kazna od 50 do 350 njemačkih maraka ili mjesec dana zatvora mijenja se tako da novčani dio postaje raspon od 20 do 170 eura onima koji omogućuju ili pomažu u vršenju prostitucije, na javnom mjestu kockaju, mame druge na kocku ili omogućavaju kockanje...

Kazna od 50 do 200 njemačkih maraka mijenja se u kaznu od 20 do sto eura ili 30 dana zatvora za skitnju, prosjačenje, prostituciju, tučnjavu i svađu na javnom mjestu, širenje lažnih vijesti, omalovažavanje ili vrijeđanje službenih osoba, neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja...

Ovi posljednji dani života kune, koja će 15. siječnja iduće godine prestati biti sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, dani su kada se mijenja hrpa zakona. U prvom valu mijenja se 118 zakona i pravilnika, a nakon starta eura mijenjat će se više od 900 zakona, prigodom sljedeće redovne izmjene propisa zbog neke druge potrebe.

Među izmjenama zakona u prvom valu su stambeno i potrošačko kreditiranje, u kojima se mijenjaju vrste referentnih parametara i pretvaraju kune u euro, razni porezni zakoni...

Prijedlogom izmjena zakona o porezu na dohodak, što je na javnom savjetovanju do 2. rujna, izmijenjeni su svi kunski iznosi i pretvoreni u eure, a predlaže se povećanje iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom s 15.000 kuna na godišnje 24.000 kuna ili 3185,34 eura.

To će povećanje, kako ističu iz Ministarstva financija, uzdržavateljima i uzdržavanim članovima povećati raspoloživi dohodak, a izvršit će se i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000 kuna na 24.000 kuna. Ovim se izmjenama želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Ujedno, budući da je unatrag nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada, osobito u djelatnostima vezanima uz turizam u vrijeme turističke sezone, kroz rad studenata privremeno i djelomično bi se riješio taj sve izraženiji problem.

Pri utvrđivanju prava na olakšicu za uzdržavane članove ne računaju se socijalne potpore, doplatak za djecu, oprema novorođenog djeteta, obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja, stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa EU-u i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, potpore djetetu za školovanje do 15. godine života koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog ili bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, nacionalna naknada za starije osobe...

Osnovica za računanje osobnih odbitaka se s 2500 kuna pretvara u 331,81 euro, a iz te se osnovice primjenom propisanih koeficijenata računaju svi osobni odbici ili neoporezivi dijelovi dohodaka.

Tako osnovni odbitak za svakog obveznika od 4000 kuna postaje 530,89 eura, olakšica za uzdržavane članove uže obitelji i prvo dijete umjesto 1750 kuna postaje 232,27 eura, za drugo dijete će umjesto 2500 kuna biti 331,81 euro, a za treće uzdržavano dijete kunski iznos od 3500 kuna postaje 464,53 eura. Porez na dohodak plaća se po stopi od 20 posto na poreznu osnovicu od 30.000 kuna, što se mijenja i postaje 3981,69 eura te po 30 posto na sve što prelazi tu granicu.

Godišnji porez na dohodak plaća se po nižoj stopi od 20 posto na poreznu osnovicu do 360.000 kuna ili 47.780,28 eura i po 30 posto na sve iznad toga. 

(Izvor: slobodnadalamcija.hr)