Nakon ukidanja prireza plaće će rasti od jedan do 125 eura. Provjerite kolika vas povišica očekuje

Ukidanje prireza bez utjecaja na primanja 70 posto zaposlenih, samcima s malim plaćama prirez jedan euro

Premijer Plenković i njegovi ministri uvjeravaju da će nakon 1. siječnja 2024. godine osigurati povišicu svim zaposlenima, no vijest o tome puštena je u javnost u ranoj pripremnoj fazi te su mnoga pitanja još otvorena. Do povišice bi trebalo doći zbog laganog zaokruživanja osobnih odbitaka na jednostavniju eursku brojku, smanjenja mirovinskih doprinosa za niže plaće i ukidanja prireza. Ministar rada i mirovinskog sustava, koji se nije referirao na vruće pitanje iz svog resora o nižim doprinosima, spomenuo je u utorak i mogućnost smanjenja poreznih stopa koje je ministar financija u startu otklonio.

Politička i ekonomska bomba

Smanjenje mirovinskih doprinosa i ukidanje prireza politička je i ekonomska bomba te je veliko pitanje kako će sve to završiti. Lani je prikupljeno oko 16 milijardi kuna, odnosno nešto više od 2,1 milijarde eura poreza na dohodak, najviše u povijesti. Iz plaća zaposlenih naplaćeno je 13,6 milijardi kuna poreza, a 1,2 milijarde kuna platili su obrtnici i samostalne profesije. Eksplodirala je i naplata dohotka od kapitala, od kojega je prošle godine prikupljeno 45 posto više sredstava nego 2021 – ukupno 1,6 milijardi kuna. To je porez na povlačenje dobiti iz poduzeća te dividendu i zaradu na dionicama. Od najma stanova naplaćeno je 641 milijun kuna, no nema podatka koliko je naplaćeno paušalnog poreza na iznajmljivanje turistima. Taj skok stvorio je lani tri milijarde kuna viška i, ako tako bude i 2023. godine, suficit će se udvostručiti. Banski dvori sada traže načine kako zaustaviti gradove da krenu u rebalanse i počnu taj višak trošiti na sve strane, što će biti poprilično teško ima li se na umu da se rasterećenje prebacuje na 2024. godinu. Prirez se ubire dulje od dva desetljeća i plaćaju ga svi koji plaćaju porez na dohodak, a lani je od njega prikupljeno 1,6 milijardi kuna. Većinu, 900 milijuna kuna, ubrao je Grad Zagreb, koji ima i najveću stopu od 18 posto, nakon njega je Split s 15 posto, Rijeka s 13 posto, Zadar s 12 posto... Kad je riječ o zaposlenima, prirez plaća njih tridesetak posto, negdje oko pola milijuna radnika, koji plaćaju i porez na dohodak, a milijun zaposlenih ga ne plaća. Dakle, ukidanje prireza podebljat će veće plaće kao i primanja samaca koji nemaju djecu i ostale uzdržavane članove obitelji. Primjerice, samac u Zagrebu kojem je plaća 614 eura neto ili 800 bruto dobit će povišicu od 3,93 eura, samac u Zadru s takvom plaćom 2,62 eura, a samac u Zlatar Bistrici 1,09 eura. Ako je riječ o boljoj plaći od 1500 eura bruto, Zagrepčaninu će ostati 24 eura, Zadraninu 16 eura, a osobi iz Zlatar Bistrice, u kojoj je prirez pet posto, 3,5 eura. No državnom vrhu s bruto plaćama oko 5000 eura ukidanje prireza u Zagrebu donosi oko 125 eura, a na tu plaću sretnik u Zadru može očekivati 83 eura više, a u Zlatar Bistrici 35 eura. Ukidanje prireza jedna je od opcija s puno podvarijanti. U toj nekoj podvarijanti gradovi će ostati bez prireza, ali dobit će mogućnost da na svojem području povećaju stopu poreza na dohodak, recimo u Zagrebu s najnižih 20 na 23,5 ili ovu najveću od 30 posto rastegnu na 32 posto.

U stvarnosti, nije šija nego vrat, ali u političkom smislu prebacuje vrući krumpir u ruke načelnika i gradonačelnika koji će morati polagati račune svojim biračima i objašnjavati im zašto dižu poreze. Prevladava uvjerenje da općine i gradovi ziheraški koriste svoje porezne ovlasti te ih se pokušava natjerati da preuzmu odgovornost i za potrošnju i za naplatu poreza. Također, Ministarstvo financija pokušava pritisnuti općine i gradove da povećaju paušalni porez na turistički najam apartmana. Ta je motivacija potpuno nestala s viškom koji je lani donio porez na dohodak što se već četvrtu godinu naplaćuje prema osobnim odbicima i olakšicama koje su stupile na snagu početkom 2020. godine, kada je prosječna plaća bila oko 6700 kuna, a danas je preskočila 1100 eura, odnosno 8300 kuna. Dakle, bilo je prostora da se rasterećenje provede 2022. i 2023. godine i nije bilo razloga da se čeka 2024. godina.

O poreznoj reformi u utorak je u Mostaru govorio i premijer Andrej Plenković, no nije otkrio puno više nego što je do sada, kao naznaka smjera, pušteno iz Banskih dvora. Premijer tako ističe da će novi reformski paket omogućiti rast plaća i onima s manjim prihodima, ali i "istodobno vidjeti koliko reforma može pridonijeti kvalitetnom financiranju na svim razinama". Pa spominje reformu sustava financiranja lokalne samouprave iz 2017. godine kojom su županijama, gradovima i općinama prepušteni kompletni prihodi od poreza na dohodak. Premijer tumači da su oni tada postali akteri u odlučivanju i najavljuje da će se prije donošenja novog paketa konzultirati s udrugama županija, gradova i općina.

Gradonačelnici su oprezni u reakcijama na najave iz Banskih dvora, posebno oni iz HDZ-a i partnerskih stranaka. Osijek je tako ostao jedini među četiri regionalna središta iz kojeg u utorak nismo uspjeli dobiti komentar, iako je jasno da bi potencijalno ukidanje prireza o kojem se neslužbeno govori gradski proračun prilično koštalo.

– Kako ne raspolažemo s dovoljno informacija, najavljenu poreznu reformu ne bismo komentirali – otpisali su nam iz Grada Osijeka, uz napomenu da je Grad lani ostvario 47,5 milijuna kuna, odnosno 6,3 milijuna eura prihoda od prireza, a jednake prihode očekuju i ove godine.

Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, grada s prirezom od 10 posto, pozdravlja pak najavu povećanja plaća i hvali Vladu zbog iskoraka koje je već napravila kad je o tome riječ. A o mogućem ukidanju prireza koje bi njegovu gradu donijelo manje prihode kaže kako vjeruje da će se s Vladom postići dogovor.

– Vjerujem da s Vladom možemo postići dijalog koji će nam svima ići u prilog, a kako bi se nastavio investicijski ciklus u povećanje kvalitete života i ravnomjeran razvoj u svim jedinicama lokalne samouprave – kaže Franković.

Puljak napada Vladu

Precizne detalje buduće porezne reforme zasad ne znaju ni HDZ-ovi koalicijski partneri, no prvi HSLS-ovac Dario Hrebak najavljuje da će njegova stranka poduprijeti bilo koji oblik poreznog rasterećenja, kao i ukidanje prireza, ako bude na stolu.

– Uvijek je bolje imati jedan porez nego dva, jer prirez zapravo i jest porez na porez. Ako je točna informacija da će gradovi do neke mjere sami odlučivati o visini poreza na dohodak na svom području, tim više jer je to neki mali, ali važan korak u smjeru financijske decentralizacije. Bjelovar će imati mali porez na dohodak, jer iskustvo s ukidanjem prireza pokazalo nam je da su prihodi porasli – kaže Hrebak.

Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović kaže da će njegov prijedlog biti da Vlada preuzme plaće zaposlenika u dječjim vrtićima, kao što je bio slučaj u osnovnim školama, ili pak plaće vatrogasaca. Gradonačelnik Splita Ivica Puljak smatra da se ne radi o reformi, već načinu da se smanje prihodi gradova.

– U visokocentraliziranoj zemlji poput naše ovakva politika Vlade dodatno bi zavezala ruke gradovimai oni bi još više ovisili o arbitrarnoj volji središnje vlasti, što nije dobro za građane – kazao je Puljak.

(Izvor: vecernji.hr)